Nakon što je središnja banka bankarima predstavila najnoviji plan poticanja rasta kreditiranja poduzeća, u četvrtak je osigurana i glavna pretpostavka za njegovo zaživljavanje.

Savjet Hrvatske narodne banke donio je odluku o smanjenju stope obvezne pričuve s 13,5 na 12 posto, čime će se bankama 'osloboditi' oko 3,9 milijardi kuna iz kunskog dijela pričuva te oko 800 milijuna kuna iz deviznog. Gotovo četiri milijarde kunskog dijela pričuva, međutim, bankama neće biti na raspolaganju odmah i bezuvjetno. Cjelokupan iznos smanjenja kunskih pričuva banke će prvo (11. prosinca) proslijediti u obvezne blagajničke zapise HNB-a, a on će ih potom mjesečno otkupljivati ovisno o porastu stanja danih kredita te ulaganja u obveznice i komercijalne zapise tzv. nefinancijskim poduzećima, i to prema formuli 'na kunu rasta plasmana pola kune pričuva, tj. blagajničkih zapisa. Banke kojima se stanje kredita sektoru poduzeća (ali ne kraćih od tri mjeseca) na kraju mjeseca u odnosu na prethodni ne poveća, neće moći računati na 'oslobođene' kune jer će one ostati u blagajničkim zapisima na koje nema nikakve naknade.

Guverner Boris Vujčić ističe kako su trenutno prosječne kamate na kredite poduzećima malo ispod 6 posto pa vjeruje da će bankama biti poticajna mogućnost da novac na koji sad imaju nultu kamatu stave u funkciju i ostvare solidan kamatni prihod. Ipak, u HNB-u su svjesni i trenutnih ograničenja rasta kredita tvrtkama, a to su prije svega manjak kapitala, kolaterala i rasta poslovne aktivnosti. Kako je HNB kao kriterij postavio samo rast plasmana  poduzećima, a to uključuje i privatna i državna, pa i ona s državnim jamstvom, čini se da bi sklonost banaka pojačanom kreditiranju mogla posebice porasti u slučaju javnih poduzeća.