Sredinom prošlog tjedna na domaćem deviznom tržištu tečaj nije bilježio veće pomake te se održavao stabilnim uglavnom u rasponu 7,30 – 7,31 kuna. Ponuda i potražnja za eurom bile su uravnotežene. Međutim, pred kraj prošlog tjedna pojačala se potražnja za eurom: uslijed aprecijacijskih pritisaka tečaj je dosezao i 7,33 kune, ali je petak protekao mirno. Tečaj eura nije se vidno promijenio ni početkom ovoga tjedna jer je pojačana korporativna potražnja za eurom nailazila na dovoljnu ponudu. Po srednjem tečaju HNB-a euro se i nadalje nalazi na niskim razinama prema kuni (u posljednjih mjesec dana zadržavan je ispod 7,35 kuna) iako se očekivalo da bi rezultati snažnog uvoza iz prošle godine mogli biti vidljivi i u deprecijacijskim kretanjima za kunu.

Kuna sve jača
Tako niska vrijednost eura prema kuni početkom ožujka nije zabilježena već godinama. Međutim, valja naglasiti da je kuna tijekom ove godine ojačala i prema većini drugih promatranih valuta. U cilju zaustavljanja daljnjeg jačanja kune prema euru Hrvatska narodna banka već je dvaput ove godine provela deviznu intervenciju, povećavajući količinu kuna u optjecaju za više od 864 milijuna kuna. Po srednjem tečaju HNB-a dolar se u posljednjih nekoliko dana uspio oporaviti prema kuni, na što je utjecalo jačanje dolara prema euru te istovremeno blago jačanje eura prema kuni. Stoga je dolar, nakon što je krajem prošlog i početkom ovoga tjedna zadržavan ispod 6,08 kuna, brzo ojačao na iznad 6,14 kuna. Na svjetskim deviznim tržištima euro je pred kraj prošlog tjedna aprecirao prema brojnim valutama, na što je utjecala odluka Europske središnje banke (ECB) o povećanju kamatne stope. Naime, nakon što je u prosincu prošle godine ECB povećao svoju kamatnu stopu prvi put u posljednjih pet godina, prije tjedan dana kamatna je stopa dodatno povećana na 2,5 posto. Rast kamatne stope ECB-a povećava atraktivnost ulaganja u eurozonu, a time i u euro. Stoga je euro prošli tjedan za oko 1,3 posto ojačao prema dolaru, oko 1 posto prema japanskom jenu te oko 0,8 posto prema britanskoj funti. Neke ugledne financijske institucije prošli su tjedan revidirale svoja očekivanja kretanja kamatne stope ECB-a. Primjerice, Goldman Sachs očekuje da bi do kraja ove godine kamatna stopa ECB-a mogla dosegnuti 3 posto. Dodatno, revidirana je i prognoza kretanja eura, za kojega očekuju da bi za tri mjeseca mogao vrijediti oko 1,20 dolara (dosadašnja prognoza bila je oko 1,25 dolara). Krajem prošlog tjedna zajednička europska valuta ojačala je na iznad 1,2000 dolara, uz učestalo trgovanje iznad 1,2020 dolara. Međutim, u prvom dijelu ovoga tjedna dolar se ipak uspio vidljivo oporaviti. Nakon što je u ponedjeljak euro startao iznad 1,2050 dolara, tijekom ponedjeljka i utorka tečaj je gotovo neprekidno padao, sve do razine 1,1870 dolara za jedan euro.

Oporavak dolara
U utorak je dolar zabilježio najveći rast prema euru još od prosinca prošle godine, na što su utjecale špekulacije da će Američka središnja banka (FED) povećati svoju kamatnu stopu još barem triput ove godine. Budući da bi rast kamatne stope FED-a povećao atraktivnost ulaganja u američku imovinu te bi vjerojatno dodatno povećao razliku u odnosu na kamatnu stopu eurozone, pojačana je potražnja za dolarom, što se odrazilo i na njegovu vrijednost. Sredinom ovoga tjedna jačanje dolara ipak je zaustavljeno, a pritisak na jačanje eura ponovo je bio prisutan. Naime, visoki dužnosnici ECB-a upozorili su na prisutan rizik inflacije te na niske kamatne stope eurozone. Takve izjave utjecale su i na devizno tržište gdje je euro ojačao prema većini najvažnijih svjetskih valuta. Euro je nakon trgovanja na razini oko 1,1880 dolara uskoro ojačao iznad 1,1900 dolara.

Slijedi i daljnji rast kamatne stope FED-a

Dok američko gospodarstvo bilježi uzlazno kretanje, nije isključeno očekivati daljnji rast kamatne stope FED-a. Primjerice, ekonomisti Lehman Brothersa u svojem nedavnom izvješću objavili su da očekuju da bi u ovoj godini prekonoćna kamatna stopa FED-a mogla dosegnuti 5,5 posto. Važno je naglasiti da je od lipnja 2004. g. FED svoju kamatnu stopu povećavao čak 14 puta (trenutno iznosi 4,5 posto), što je utjecalo da dolar 2005. godine ojača za oko 14 posto prema euru i jenu. Međutim, u ovoj godini dolar je oslabio, dijelom i zbog očekivanja da se FED približava kraju ciklusa rasta kamatne stope, dok se istovremeno očekuje da bi ECB i Japanska središnja banka (BoJ) mogle započeti s uzlaznim ciklusom. BoJ još od ožujka 2001. godine zadržava svoju kamatnu stopu blizu nule.