I ovotjedna aukcija trezorskih zapisa potvrdila je da uz postojeće viškove likvidnosti u bankarskom sustavu država nema većih problema refinancirati obveze koje joj dospijevaju.

Plan Ministarstva financija za aukciju bio je približno na razini ovotjednih obveza iskupa, a na kraju je plasirano nešto više od toga. Na naplatu je ovaj tjedan stiglo oko 407 milijuna kuna ‘trezoraca’ u domaćoj valuti i oko 263 milijuna kuna zapisa s valutnom klauzulom (36 milijuna eura). Banke, fondovi i drugi investitori istodobno su upisali novih u nešto većem iznosu: ukupno 560 milijuna kuna ‘čistih’ kunskih zapisa (od čega 500 milijuna kuna na godinu dana) te 29,7 milijuna kuna eurskih, odnosno s valutnom klauzulom. Cijena je kod kunskih zapisa ostala napromijenjena za tromjesečne i jednogodišnje (1,95, odnosno 4,20 posto), dok je kod polugodišnjih neznatno i smanjena (sa 3,50 na 3,45). Kamatna stopa na eurske zapise s rokom od godinu dana također je blago smanjena, sa 3,19 na 3,10 posto, a to je ujedno i nova najniža cijena tih zapisa otkako su uvedeni prije nepune dvije godine.

Stabilni uvjeti
Kratkoročni dug države po kunskim zapisima ovotjednom se aukcijom lagano povećava, na 14,12 milijardi kuna, dok se kod onih s valutnom klauzulom neznatno smanjuje i trenutno iznosi 1,28 milijardi eura ili 9,3 milijarde kuna. Stanje državnog duga po ‘trezorcima’ u posljednja je dva mjeseca praktički nepromijenjeno, ukupno oko 23,3 milijarde kuna, a u odnosu na početak godine povećan je za približno 1,2 milijarde kuna. Do kraja godine država treba refinancirati još oko osam milijardi kuna trezoraca. Od toga se 2,7 milijardi kuna odnosi na dospijeće prvih i dosad jedinih dvogodišnjih trezorskih zapisa (s valutnom klauzulom) izdanih u jeku globalne financijske krize, u studenom 2008. godine. Analitičari drže malo vjerojatnim da će se do kraja godine uvjeti refinanciranja bitnije promijeniti. Iako velike potrebe refinanciranja upućuju na uzlazne pritiske na prinose trezorskih zapisa, te rizike još će neko vrijeme mahom neutralizirati veliki višak likvidnosti u sustavu, kao i preferiranje financiranja (kvazi)države odnosno nesklonost rizičnijim plasmanima. Kad je posrijedi refinanciranje obveza države, nakon ovomjesečnog ‘rolanja’ pola milijarde eura vrijednog deviznog kredita domaćih banaka, u ostatku godine nema većih dospijeća po dužničkim papirima mimo trezorskih zapisa. No, s obzirom na razinu deficita proračuna koji je rebalansom korigiran naviše za oko 5,5 milijardi kuna u odnosu na ‘izvorni’ plan proračuna (sa 8,6 na 14 milijardi), pred Ministarstvom financija još je dosta posla u pogledu zaduživanja.

Rast zaduživanja
U iduća dva do tri mjeseca očekuje se još jedan izlazak na inozemno tržište, a još nisu zaključeni ni domaći financijski aranžmani za 2010. Lako je moguće da će do kraja godine država dio potreba financiranja deficita namiriti i povećanjem razine duga po trezorskim zapisima sa sadašnjih 23,3 milijarde kuna. Nakon prošle godine u kojoj su investitori tražili znatno više prinose na trezorske zapise (i oko osam posto godišnje), njihova je cijena ove godine relativno povoljna. Ostaje vidjeti hoće li se te cijene i zadržati ili će država morati početi plaćati više.

Unutarnji dug

Četvrtina u ‘trezorcima’
Dug po trezorskim zapisima čini približno četvrtinu ukupnog unutarnjeg duga središnje države. Prema posljednjim dostupnim podacima HNB-a, u prvih pet mjeseci ove godine on je povećan za nešto više od 5 milijardi, sa 78,3 na 83,75 milijardi. Unutarnji dug RH, bez republičkih fondova, istodobno je povećan sa 74,5 na 79,9 milijardi, najviše putem obveznica.