Domaće banke zaradile su 2,89 milijardi kuna do kraja listopada ove godine, pokazuju najnovije brojke Hrvatske narodne banke (HNB). U usporedbi s lanjskim listopadom dobit je 14,6 posto manja, a bez obzira na činjenicu da je bankarski sektor u prosjeku profitabilan, dobit je u kontinuiranom padu i  zabrinjava činjenica da trend ne pokazuje naznake preokretanja.Dok se zarade polako, ali sigurno tope, aktiva bankarskog sektora i dalje je na relativno stabilnoj razini od 403 milijade kuna što je blagih 0,2 posto manje nego prije godinu dana. Bez puno iznenađenja kreditni portfelj je u silaznoj putanji, a u proteklom periodu smanjen je 1,3 posto pa svi domaći sektori bankama trenutno otplaćuju 274,8 milijardi kuna ili 3,7 milijardi kuna zajmova manje.

(Ne)sklonost kreditima
Gotovo sve kategorije kredita građanima su u padu, osim "ostalih" zajmova među kojima su najvažniji "minusi" i gotovinski krediti koji bilježe minimalnih 0,2 posto rasta. Takva kretanja u skladu su padom realnih plaća i rastom nezaposlenosti pa neizvjesnost podgrijava trend razduživanja. U godinu dana tako je za gotovo 30 posto pao interes za kupnju automobila na kredit. Dok su građani prošle godine otplaćivali 4,78 milijardi kuna autokredita, na kraja ovogodišnjeg listopada njihov iznos je pao na 3,39 milijardi kuna. Za 215 milijuna kuna, ili 0,4 posto, smanjio se volumen stambenih kredita u otplati, a slično su smanjeni hipotekarni krediti te zaduženja po kreditnim karticama. Sklonosti za uzimanje novih kredita nemaju ni tvrtke. Izostanak investicija i daljni pad realnog gospodarstva koje samo u trećem tromjesečju bilježi pad od 1,9 posto, rezultiralo je činjenicom da su tvrtke na kraju listopada ove godine otplaćivale iznos tek nešto manji od 100 milijuna kuna, točno sedam milijardi kuna manje nego 2011.

Dug tvrtki u padu
Državne tvrtke u tom periodu smanjile su svoja zaduženja prema kreditorima za više od 41 posto na 5,35 milijardi kuna. Istodobno, dug privatnih tvrtki pao je 3,5 posto na 94,6 milijardi kuna. Rast kredita u proteklih godinu dana u banakama imala je središnja država i njeni fondovi. Krediti državi porasli su za 8,2 posto na 24,8 milijardi kuna, dok fondovi duguju gotovo 18 posto više ili 15,7 milijardi kuna. Zaustavljanje negativnih trendova u kreditiranju i zaradama bankarskog sektora nisu na vidiku. Oporavka kreditnog portfelja neće biti bez oporavka realnog gospodarstva, a kad se ono i dogodi, efekt na financijski sektor i banke ne treba očekivati unutar narednih šest mjeseci.

Cijena financiranja

Pad troškova kamata

Od početka ove godine domaće banke bilježe pad troška izvora financiranja, objavio je HNB. Iznos koji su platile građanima pao je za više od 13,6 posto; u prvom tromjesečju banke su platile 865,4 milijuna kuna kamata na izvore fizičkim i pravnim osobama. U lipnju se taj trošak bankama smanjio na 711,2 mil. kuna, da bi se u rujnu povećao na 747 mil. kuna za depozite u domaćoj valuti. Trošak štednje u euru nije zabilježio jače fluktuacije te se od početka godine svega 1,5%. Izvori financiranja uključuju transakcijske račune, depozite, primljene kredite i izdane dužničke vrijednosnice.