Krajem listopada ove godine veći je broj poduzeća nego li je to bio slučaj lani imao problema s plaćanjem svojih obaveza. Iz Fine su izvjestili da je preko 22 tisuće poslovnih subjekata imalo blokirane račune na iznos od 11,64 milijarde kuna. Iako je to, u odnosu na isto vrijeme prošle godine povećanje za oko 700 milijuna kuna, u Centru za makroekonomske analize HGK, koji redovito prati stanje solventnosti, tvrde da ni broj poduzeća niti iznos na koji su blokirani, nije zabrinjavajući uzmu li se u obzir trendovi zadnjih godina.

Polovina izgubljena
“Ukupni nepodmireni nalozi pravnih osoba kreću se na razini od 11 milijardi kuna već od kraja 2004. godine”, podsjeća Jasna Belošević Matić te naglašava da je polovina tog iznosa već trajno izgubljena za vjerovnike. Velik dio tih poduzeća, kaže ekonomistica HGK već je vjerojatno zatvoren, odnosno uopće ne postoje i to je glavni problem nepodmirenih naloga, veći od njihove same veličine. Gdje je, pak, moguće locirati porast neplaćenih računa u odnosu na isto razdoblje prošle godine, u HGK kažu da je teško konkretno odgovoriti, ali mogući izvor mogu biti i poduzeća koja su u stečaju. Treba, kaže Jasna Belošević Marić, napomenuti da je 88,4 posto nepodmirenih naloga starije od 360 dana, a poznato je da na visinu nelikvidnosti utječu poduzeća u kojima se vode dugi stečajni postupci. Nadalje, poduzeća koja posluju s gubitkom također predstavljaju jedan od izvora nelikvidnosti, a takvih je krajem 2005. godine bilo 31,2 posto. U HGK-u primjećuju, međutim, da uz pravne osobe sve više i i fizičkih osoba ima problema s plaćanjima. Blago, ali stalno rastu nepodmireni nalozi fizičkih osoba, kaže Jasna Belošević Matić navodeći da je krajem 2005. godine iznos obveza koje nisu podmirili bio 3,97 milijardi kuna, a krajem listopada ove godine popeo se na 4,4 milijarde kuna. Uzmu li se u obzir drugi izvori nelikvidnosti, Belošević Matić spominje poduzeća koja neredovito plaćaju poreze i doprinose, a krajem listopada iz tog je razloga blokirano 38,5 posto od ukupnog iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje. Uzmu li se u obzir djelatnosti Finina statistika, kao i analize HGK pokazuju da se udio trgovine u nepodmirenim nalozima standardno kreće na razini iznad 40 posto.

Trgovina predvodi
Krajem 2005. godine udio trgovine iznosio je 46,1 posto, a krajem listopada ove godine na trgovinu je otpalo nešto manje, ali još uvijek visokih 41,6 posto svih dospjelih, a nepodmirenih obveza. Od tog udjela, pretežit dio otpada na trgovinu na veliko koja čini oko 30 posto ukupno nepodmirenih naloga pravnih osoba, a trgovina na malo oko 11 posto. Udio prerađivačke industrije ispod je 20 posto, a na poduzetnike u građevinarstvu otpada oko 10 posto nepodmirenih naloga.