Stanje na Cipru je neusporedivo s financijskom situacijom u Hrvatskoj, pa se ne moramo bojati 'ciparskog sindroma', ustvrdio je glavni makroekonomist PBZ-a i bivši guverner Hrvatske narodne banke, Marko Škreb.

Ipak, upozorio je da to ne znači kako Hrvatska nema vlastitih gospodarskih problema i da se ne mora reformirati. Ciparsko gospodarstvo ima ogroman bankovni sustav prema gospodarstvu, koji funkcionira kao off-shore financijski centar s 10% porezom i vrlo blagim kontrolama porijekla novca. S druge strane, hrvatske banke znatno su manje u odnosu na BDP od ciparskih, visoko kapitalizirane (prema podacima MMF-a, sa stopom preko 20%) i Hrvatska nije off-shore oaza.

Dakle, po puno odlika bitno različita od Cipra. Po Škrebovom mišljenju Cipar ne čekaju dobri dani još neko dulje vrijeme, jer sada mora naći novi model rasta. Ipak, model rješavanja ciparske krize, smatra, mogao bi imati dugoročne posljedice i po bankovne sustave zemalja periferije, a možda i na cijelu eurozonu. Ciparsko rješenje, smatra, otvara i pitanje budućnosti bankovne unije, odnosno njenog institucionalnog okvira.