Sveopća kriza domaćega gospodarstva i posljedična nelikvidnost jasno se odražavaju u padu vrijednosti transakcija ostvarenih preko internetskog bankarstva. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prvom su tromjesečju tvrtke preko te vrste elektroničkog plaćanja uplatile 146 milijardi kuna, četvrtinu manje nego u istom razdoblju lani. Znatan pad uplaćenog iznosa čak je ostvaren uz blagi porast broja transakcija.

Naime, do kraja ožujka tvrtke su izvršile 10,7 milijuna transakcija, gotovo četiri posto više nego početkom prošle godine. Ovi podaci imaju posebnu težinu ako se zna da se plaćanjem preko internetskog bankarstva koriste većinom najveće tvrtke jer im je zbog količine transakcija najjednostavnije i najisplativije platni promet obavljati tim kanalom. U građana pad uplaćenog iznosa nije tako dramatičan, preciznije stagnira. Od siječnja do ožujka građani su ostvarili nešto više od šest milijuna transakcija, gotovo petinu više, ali su uplatili 5,3 milijarde kuna, tek 0,1 posto manje nego u istom razdoblju lani. U Sektoru za bankarstvo i druge financijske institucije Hrvatske gospodarske komore (HGK) smatraju da pad ukupne prosječne vrijednosti po transakciji (sa 8237,6 kuna na 6316,2 kuna) ukazuje na češće plaćanje manjih iznosa internetom nego godinu dana prije, što je “odraz trenutnog stanja u gospodarstvu”. Sličan trend je vidljiv i kod nekih drugih oblika bezgotovinskog plaćanja, kao što je plaćanje na EFTPOS terminalima, ističu u HGK.

Manje za kupnju
“S druge strane ostvaren je rast ukupne vrijednosti platnih transakcija poslovnih subjekata preko mobilnih telefona uz istovremeni rast broja platnih transakcija preko mobilnih telefona, što je dovelo do rasta prosječne vrijednosti po transkaciji preko mobilnih telefona (sa 1392 kuna na 1699 kuna), a porastao je i broj i vrijednost ostalih oblika elektroničkog plaćanja poslovnih subjekta”, napominju u HGK. Što je izazvalo pad uplaćenog iznosa u gospodarstvu preko interneta i kakav je stav poslodavaca, nismo uspjeli doznati u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) jer je v. d. glavnog direktora Bernard Jakelić ostao nedostupan za komentar. U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) smatraju da bi za bilo kakve pouzdanije i iscrpnije ocjene i određenije zaključke o razlozima pada trebalo provesti detaljnije istraživanje kakvim za sada tamo ne raspolažu. “Razlog pada vrijednosti učinjenih transakcija poslovnih subjekata može se tražiti u gospodarskoj krizi, a podatak da pad nije tako izrazit kod transakcija građana vjerojatno je posljedica uobičajenoga korištenja interneta kao platnoga kanala u većem dijelu za plaćanje režija i drugih stalnih mjesečnih obveza, a manje za kupnju”, smatraju u središnjoj banci. No upozoravaju da se, ako bi se uzelo u obzir da je u istom razdoblju broj korisnika interneta povećan, može zaključiti da je relativan pad ostvaren u obje kategorije, i građana i tvrtki. Prema stavu najvećih domaćih banaka, problem nije nastao zbog njihova poskupljenja čime bi usluge internetskog bankarstva postale neatraktivnije. U Privrednoj banci Zagreb (PBZ) tvrde da nisi poskupljivali tu vrstu usluga već duže vrijeme. I u Raiffeisen banci tvrde da u posljednjih godinu nisu poskupljivali naknade korporativnim klijentima. No dio odgovora na pitanje zašto je pala vrijednost transakcija može se iščitati iz stava Zagrebačke banke. U toj banci također tvrde da stvarnog povećanja cijena usluga internetskog bankarstva (e-zabe) za korporativne klijente nije bilo. “U odnosu na prethodno razdoblje promijenila se činjenica da se od 1. siječnja ove godine neke usluge koje banka pruža oporezuju, odnosno na njih se plaća PDV. U tom smislu na te se usluge na postojeću cijenu dodatno obračunava PDV. Za one klijente koji su također obveznici PDV-a tu nema stvarnog povećanja cijene jer klijenti u tom slučaju mogu odbiti pretporez. PDV je uveden samo na usluge koje poreznici ne smatraju klasičnim bankarskim uslugama, kao npr. razni izvještaji, potvrde o solventnosti ili B2G (Business to Government) usluge. Ostale usluge su i nadalje neoporezive”, tvrde u Zagrebačkoj banci.

Rast korisnika
Unatoč padu uplaćenog iznosa u bankama tvrde da im broj poslovnih korisnika internetskog bankarstva kontinuirano raste. U Raiffeisen banci tvrde da su u proteklih godinu dana zabilježili 11-postotno povećanje ukupnog broja korisnika usluge internetskog bankarstva. “U segmentu građanstva broj korisnika porastao je za 12,5 posto, a u segmentu pravnih osoba 8,6 posto”, ističu u RBA banci. U Erste banci tvrde da su do 31. srpnja imali više od 73.000 klijenata fizičkih osoba koje koriste usluge internetskog bankarstva. “To čini porast viši od 23 posto u odnosu na isti dan lani. Broj pravnih osoba, korisnika Erste NetBanking usluge, iznosi više od 27.000 korisnika. Zbog različitog načina brojenja korisnika internetskog bankarstva za pravne osobe broj korisnika nije usporediv s istim lanjskim razdobljem tako da nam je teško dati usporedbu”, tvrde u Erste banci.

Brojke

Dvaput više od 200
Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je krajem 2008. i početkom 2009. bilo najaktivnije razdoblje za internetsko bankarstvo u Hrvatskoj. Posljednje tromjesečje 2008. i prvo 2009. bila su jedina kad je vrijednost transakcija internetskog bankarstva premašivala 200 milijardi kuna.

Dominacija interneta
U bezgotovinskom platnom prometu internet ima vodeće mjesto. Unutar elektroničkog prometa udio internetskog je čak 60 posto, dok u ukupnom bezgotovinskom prometu internetski drži trećinu udjela. Promet realiziran predavanjem obrazaca u banci čini 27 posto.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe