Komercijalni zapisi postali su na domaćem tržištu kapitala atraktivno sredstvo financiranja kompanija. Iako tvrtke imaju nekoliko mogućnosti traženja dodatnog kapitala kojim se financira poslovanje, od kredita u banci do izdavanja obveznica, čini se kako je izdavanje komercijalnih zapisa u trenutnoj situaciji na tržištu postalo izuzetno zanimljivo. Tome u prilog govori nekoliko činjenica. Od početka godine ukupno je izdano 19 tranši komercijalnih zapisa. S druge strane, niti jedna domaća kompanija nije izdala obvezcnie već više od godinu dana. Posljednja kompanija koja je izdala zapise bila je kutinska Petrokemija krajem prošlog mjeseca, s ukupno oko 100 milijuna kuna zapisa. Jedan od glavnih razloga popularnosti komercijalnih zapisa jest trenutna razina kamatnih stopa, ali i uvjeti ekonomske neizvjesnosti, kažu analitičari.

Mala potražnja
“Komercijalni zapisi se trenutno mogu izdati po godišnjoj kamatnoj stopi od oko 9 posto za valutnu klauzulu i nešto iznad 9,5 posto za ‘čistu kunu’. Kod obveznica je potražnja investitora puno manja i kamate bi se kretale 10-12 posto i u situaciji ovako visokih kamatnih stopa bilo bi nerazborito od poduzeća izdavati obveznice i na taj način fiksirati za duže razdoblje kamatu tj. svoj trošak finaciranja na tako visokim razinama”, izjavio je za Poslovni dnevnik direktor tržišta kapitala u PBZ-u Goran Kursan. On ističe kako bi se obveznice, koje prvenstveno imaju fiksnu kamatnu stopu, trebale najviše izdavati u situaciji niskih kamatnih stopa.

Visoka kamata
“U situaciji visokih kamatnih stopa, kao što je danas slučaj, razboritije je na tržištu kapitala ‘zaključati’ visoku kamatu na što kraći rok, naravno vodeći računa o riziku refinanciranja u bliskom roku”, kaže Kursan. Podsjeća na nizak trošak financiranja tijekom 2006. godine kada je Nexe grupa izdala obveznicu na 5 godina po 5,5 posto, Podravka po 5,125 posto, grad Rijeka na 10 godina po 4,125 posto, HEP na 7 godina po 5 posto. Atraktivnost komercijalnih zapisa potvrđuju i iz već spomenute Petrokemije. “Izdanje komercijalnih zapisa ocijenili smo nužnim u iznalaženju dodatnih izvora obrtnih sredstava, kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja, odnosno dinamička usklađenost proizvodnje, prodaje i zaliha”, izjavila je za Poslovni dnevnik članica Uprave Petrokemije Zdenka Krstanović. Ističe kako je potražnja za tranšama bila izrazito dobra, što pokazuje i podatak da je u izdanju sudjelovalo više od 40 investitora. “Mogućnost izdavanja korporativnih obveznica nije razmatrana zbog toga jer je namjena izdanja bila prije svega osiguranje kratkoročnih izvora obrtnih sredstava, do očekivane naplate gnojiva isporučenih za proljetnu sjetvu (120 dana)”, kaže Krstanović. Napominje pak da iako nisu razmatrali opciju izdavanja korporativnih obveznica, ne znači da se u narednom razdoblju neće razmatrati i ta mogućnost financiranja.

Teška vremena
Upravo svjetska financijska kriza prisilila je mnoge domaće kompanije na brzu potragu za kapitalom. No, čini se kako se još uvijek ne vidi “svjetlo na kraju tunela”.“Stanje na tržištu kapitala, ali i potrebe samih kompanija uzrok su činjenice da su u posljednje vrijeme učestalija izdanja komercijalnih zapisa”, izjavio je pomoćnik direktora Fima Fasa Ivan Soldo. Upravo je ta neizvjesnost zaslužna za izdavanje novih komercijalnih zapisa. “U nastavku godine očekuju se i dalje znatni napori na zatvaranju novčanih tijekova, upravo zbog negativnih učinaka globalne financijske krize, tako da nije isključena mogućnost izdavanja dodatnih tranši komercijalnih zapisa”, zaključuje Krstanović iz Petrokemije. Usprkos svemu, komercijalni zapis idealan je instrument za prvi nastup na tržištu kapitala, kažu analitičari RBA. Od 19 kompanija čiji zapisi su još uvijek na tržištu, njih devet nema izlistane redovne dionice na Zagrebačkoj burzi. Riječ je o Digitelu, Žitu, M San Grupi, Metronet Telekomunikacijama, King ICT-u, Zagreb-Montaži, Hrvatskoj pošti, Konstruktor Inženjeringu i H1 Telekomu.

Kako financirati

Prednost zapisa
Široka baza investitora, niži troškovi financiranja, izbjegavanje ovisnosti o bankama, stvaranje dugoročnih odnosa s institucionalnim investitorima, stvaranje profila transparentne kompanije, predsnosti su komercijalnih zapisa, ističu analitičari Raiffeisen Consultinga.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište