Stanje na bankarskom tržištu kojim d-ominira nekoliko velikih banaka prethodnih tjedana ponovo se našlo u fokusu javnosti nakon stečaja Centar banke.

O kreditiranju sumnjivih tvrtki, nadzoru Hrvatske narodne banke, budućnosti malih banaka te mogućem dolasku strateških ulagača razgovarali smo s bivšim predsjednikom Uprave Banco Popolare Croatia Goranom Gazivodom. Danas uspješni bankarski konzultant vjeruje kako postoji prilika za pronalaženje strateških ulagača za male banke, a kaže kako su "rezultati poslovanja malih banaka posljedica visokih troškova zakonske regulative i visokih troškova informacijskog sistema".

Možete li prokomentirati slučaj Centar banke?
Teško je govoriti o Centar banci bez znanja o životnom putu svakog pojedinog kredita, od trenutka odobrenja pa do trenutka stopostotnog rezerviranja. Analizom bismo došli do sadašnjeg stanja i mogli bismo pokušati predvidjeti budućnost. Pokušaj spašavanja banke spajanjem s nekoliko drugih banaka činio mi se dobrim putem novog početka. To je podrazumijevalo je dodatni kapital i novu vlasničku strukturu. Nažalost, nije uspio. Skorim uvođenjem nove metodologije rezerviranja i zakona o potrošačkom kreditiranju pojedinim bankama značajno će se smanjiti kapitalna adekvatnost. Da li će doći do dokapitalizacije putem novih vlasnika ostaje otvoreno, iako bi se kao potencijalni ulagači mogli pojaviti strani fondovi rizičnog kapitala, s obzirom da je prilika za kupnju dobra.

Je li zakazao nadzor HNB-a i vlasnika?
Na to pitanje nemoguće je konkretno odgovoriti bez analize kreditnog portfelja banke, strukture svake transakcije i učinjenih koraka u spašavanju.

Mogu li male banke preživjeti? 
Mogu. Važnost malih banaka temelji se na fleksibilnosti i brzini pružanja kvalitetnih usluga po mjeri klijenta, pogotovo malom i srednjem poduzetnišvu. Njihova egzistencija leži u pronalaženju tržišne niše i specijalizaciji usluga i proizvoda, bilo da se radi o fizičkim osobama ili malim i srednjim poduzetnicima. Stvaranjem proizvoda koji odgovaraju glavnim temama našeg društva, nezaposlenosti i prezaduženosti.

Što mislite, trebaju li za male i velike banke vrijediti ista pravila igre?
Ne, ne mogu vrijediti ista pravila igre. Male banke trebaju imati manje obaveze od velikih da bi se mogle natjecati. Tradicionalna linearna primjena administrativnih, monetarnih mjera, iako najednostavnija stavlja male banke u nepovoljniji položaj. Primjer trogodišnjeg ograničenja rasta kredita i neuspjeli pokušaji ukidanja linearnosti ukazuje na neravnopravnost. Pokušaj uspostavljanja sekundarnog tržišta koje bi omogućilo trgovanje limitima nije urodilo plodom.

Ima li na tržištu šanse za nove strateške ulagače?
Mislim da ima šanse jer je trenutak za kupnju malih banaka dobar, a cijena povoljna. Naravno da je nerealno očekivati velik interes uzimajući u obzir ekonomsku stvarnost iz čega proizlazi da bi se ulaganja FGS-ova u banke mogla pomoći u nedostatku drugih ulagača. Konačno kao mogućnost ostaje oživljavanje napuštene ideje okrupnjavanja malih banaka oko Croatia banke uz pomoć Daba.

Kako će po vama izgledati bankarsko tržište u narednih godinu do dvije? 
Broj banaka na tržištu će se smanjiti, konsolidacijom ili likvidacijom, nestajanjem onih koji neće uspjeti osigurati kapitalnu adekvatnost. Bankarsko tržište bit će manje, s manjim brojem banaka, a smanjit će se i kao i broj novih dolazaka. Banke koje ostaju dominirat će tržištem s društveno odgovornim proizvodima primjerenim ekonomskim izazovima.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

Zahtjevan projekt

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude i pomiče granice

Je li skuplje pustiti banke da odu u stečaj/likvidaciju ili ih spašavati?
Svaka banka ima svoje specifičnosti, a omjer troškova i prihoda je različit od banke do banke s obzirom da nije u pitanju samo banka već ljudi koji rade u banci i klijenti kojima je banka sastavni dio žvota. Nijedan napor u spašavanju banke nije suvišan s obzirom da se radi o ljudskim sudbinama.

Banke slabo kreditiraju, a loši krediti rastu u nebo. Kako stvoriti gospodarski rast?
Unatoč slaboj ekonomskoj situaciji banke se trebaju aktivno uključiti u pokretanje rasta. Rast u krizi stvara se prodajom adekvatnih proizvoda, odnosno onih namijenjenih rješavanju ili pokušaju riješavanja nezaposlenosti i prezaduženosti. Ekonomski i bankarski sustav su povezani pa se poteškoće u jednom segmentu odražavaju u drugom. Pokušaj smanjivanja nezaposlenosti povećavanjem raspoloživosti svih vrsta izvoznog financiranja, pronalaženja i financiranja kupaca, kao i pokušaj rješavanja prezaduženosti, financiranjem projekata socijalnog poduzetništva i ponudom proizvoda za otklanjanje prezaduženosti mogli bi biti u katalogu banaka.

Najviše zajmova plasira se zajedničkim linijama banaka i HBOR-a, što mislite o tome?
Ideja je dobra. Uvjeti financiranja bit će povoljniji od prethodnih i linija bi mogli biti iskorištena u cijelosti. Ako veći dio linije ne bude iskorišten za refinanciranje postojećih kredita već za nove poslove onda će i realizacija ideje biti dobra. Naravno da u situaciji kontinuiranog razduživanja puna skorištenost linija zahtijeva agresivnu prodaju.

Smatrate da treba mijenjati ulogu HBOR-a. Na što mislite?
U trenutku povećane averzije banaka prema riziku nužno je da HBOR intenzivira direktno financiranje klijenata bez učešća banaka s naglaskom na izvozno financiranje i poduzetnike početnike. Rizik financiranja može se smanjiti odgovarajućim modelom podjele rizika s Hamagom i osiguravateljima. 

Bankarske rezervacije

HNB od listopada uvodi stroža pravila rezervacija. Je li za to sada vrijeme ili je trebalo pričekati bolja vremena?

Usklađivanje knjigovodstvene s tržišnom vrijednošću imovine je nužno i mislim da primjenu nije trebalo odgađati za neka bolja vremena. Stvarna vrijednost imovine je istinita vrijednost, a sada je došao trenutak suočavanja s istinom koja je bolna. Po završetku čišćenja bilanci banaka dolazi vrijeme za novi početak.