Krajem prošlog tjedna na tradicionalnom savjetovanju Saveza ekonomista Vojvodine u Novom Sadu guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić još je jedanput izrazio neslaganje s dijelovima poslovne politike komercijalnih banaka. Mada je tema savjetovanja bila više tehničke naravi – “Platni promet i kartice – kako dalje”, guverner je iskoristio tu suhoparnu materiju da bi ukazao na čudne trendove u srpskom bankarstvu. Ocijenivši prelazak platnog prometa iz Zavoda za obračun i plaćanja (ZOP) u poslovne banke početkom 2003. godine, jednom od najuspješnijih operacija koju je napravila središnja srpska banka, uz iznimno visoku raspoloživost sustava tijekom ove četiri godine, guverner Jelašić je primijetio da se tarifna politika banaka nije prilagođavala rastu prometa i visini pojedinačnih transakcija.

Snažan skok prometa
Naime, od 2003. do 2007. godine prosječan broj dnevnih platnih naloga porastao je 95 posto, dok se prosječna dnevna vrijednost prometa uvećala čak za 540 posto. Mada su cijene usluga NBS-a po jednome platnom nalogu pale za 13 posto, poslovne banke svoje su provizije ili zadržale na prvobitnoj razini ili ih čak povećale. Guverner je ukazao na neugodnu činjenicu da većina banaka i dalje zaračunava relativno visoke troškove za elektronički transfer novca (do 0,5 posto po nalogu), da su obujam i vrijednost plaćanja povećani, a da su tarife ostale iste, da postojeći sustav nije primamljiv građanima te se oni radije odlučuju veće iznose fizički prenijeti iz banke u banku, da nema dovoljno konkurencije u platnom prometu i da se cijene obrade platnih naloga formiraju potpuno neovisno o visini troškova koji prate tu operaciju. Čelni čovjek Narodne banke Srbije postavio je nazočnim bankarima neugodno pitanje: “Je li platni promet premješten u banke da bi one, umjesto ZOP-a, zarađivale na monopolu, odnosno je li se tom operacijom željelo da banke konačno postanu vlasnici svojih klijenata i imaju punu kontrolu nad njihovim radom ili je pak cilj bio da platni promet postane jeftiniji, da se udio gotovinskih transakcija smanji i da se na taj način smanje porezne utaje?” Guverner Jelašić je iznio konkretne primjere. Od fizičkih osoba se pri uplati gotovine na račun kod druge banke za iznos od 90 dinara uzima provizija od 7 do 100 dinara, za iznos od 1250 dinara od 10 do 100 dinara, a za iznos od 175.000 dinara naknada se kreće od 350 do čak 8000 dinara. Kod poduzeća je slična situacija jer se za prijenos 175.000 dinara s računa na račun različitih banaka uzima provizija od 15 do 525 dinara. Imamo apsurdne situacije, dodao je Jelašić, da se na nalogu od 90 dinara naplati provizija od 100 dinara. Budući da banke nisu uvele maksimalan iznos provizije, građani podižu novac na šalterima i fizički ga nose u druge banke jer na taj način uštede koji postotak. Poslije se hvatamo za glavu jer se tako, navodno, može “prati” novac. Iznimno je skupo i otvaranje i zatvaranje tekućeg računa, istaknuo je guverner. Ako građanin poželi zatvoriti tekući račun, to će ga stajati od 100 do 600 dinara, a poduzeće od 300 do čak 1500 dinara. Skupo je i samo vođenje tekućeg računa jer za fizičke osobe stoji do 250 dinara, a za poduzeća do 700 dinara.

Razlike u proviziji
Stručnjaci središnje banke su primijetili da se provizije koje banke naplaćuju vrlo razlikuju. Dio njih naplaćuje naknadu kao postotak od vrijednosti naloga, što pri visokim iznosima predstavlja iznimno velik trošak. Posebno su neopravdane, smatraju u NBS-u, visoke provizije kod internih plaćanja gdje su i račun dužnika i račun vjerovnika u istoj banci. Čak 52 posto plaćanja su interna plaćanja, dok kod nekih banaka to dostiže i svih 87 posto. Zbog velikih razlika u visini tarifa NBS smatra da treba uložiti znatno veći napor na informiranju građana. Guverner Jelašić je rekao da je transparentnost prvi korak u obuzdavanju neopravdano visokih tarifa. Drugi korak će biti razvijanje alternativnih kanala plaćanja (mobilna telefonija, internet).

Kamate iz ECB-a poskupljuju kredite

BEOGRAD Početkom srpnja građani Srbije, koji su uzeli srednjoročne i dugoročne kredite kod banaka, prije svega stambene, i to indeksirane u eurima i švicarskim francima, mogu biti neugodno iznenađeni povećanjem mjesečnih rata, izjavio je stručni suradnik PKS Goran Nikolić, prenosi Tanjug. To bi se moglo dogoditi zbog najave da bi monetarne vlasti EU i Švicarske mogle povećati ključne kamate, dodao je Nikolić. Zbog visoke inflacije u EU i Švicarskoj, kakva se ne pamti u posljednjih 17 godina, predsjednik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet prošli je tjedan najavio mogućnost da zbog inflacije koja je dostigla već 3,6 posto u EU ključna kamata bude povećana za 0,25 posto na 4,25 posto, a slične najave stižu i iz švicarske središnje banke.
(PD)