Posljednji podaci HNB-a o distribuciji kredita kreditnih institucija za obrtna sredstva i kredita za investicije nefinancijskim trgovačkim društvima potvrdili su nastavak trenda godišnjeg pada koji datira od svibnja 2012. godine. Uz mjesečni pad od 84 milijuna kuna (0,1 posto) ovi su krediti koncem listopada iznosili 65,7 milijardi kuna što je za 2,8 milijardi kuna manje nego u istom mjesecu lani (godišnji pad od 4,1 posto). U odnosu na kraj prošle godine ukupna vrijednost kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije niža je za 1,6 milijardi kuna (pad od 2,3 posto).

Potonje je posljedica kontinuiranog razduživanja prisutnog kod obje skupine namjenskih kredita nefinancijskim trgovačkim društvima koje je (s dvije sporadične iznimke na obrtnim kreditima) prisutno od sredine 2012. godine. Tako su se ukupni krediti poduzećima za obrtna sredstva krajem listopada spustili na 34,6 milijardi kuna zabilježivši mjesečni i godišnji pad od 0,6 posto odnosno 2,6 posto dok su u odnosu na kraj prošle godine niži za 709 milijuna kuna (2 posto). 

Istovremeno su krediti poduzećima namijenjeni za investicije u listopadu iznosili 31,9 milijardi kuna. Premda su na mjesečnoj razini zabilježili rast od 107 milijuna kuna (0,3 posto), na godišnjoj razini su nastavili s padom (za 1,9 milijardi kuna odnosno 5,6 posto). Također, u odnosu na kraj 2015. godine niži su za 858 milijuna kuna (2,7 posto).

Promatrajući prema valutnoj strukturi, posljednji podaci pokazuju da je od veljače ove godine prisutan trend godišnjeg rasta kunskih kredita poduzećima za obrtna sredstva i investicije dok istovremeno devizni krediti poduzećima (uključujući i kunske s valutnom klauzulom) nastavljaju bilježiti pad na godišnjoj razini. Posljedično raste udio kunskih kredita u ukupnim kreditima poduzećima za obrtna sredstva i investicije koji je krajem listopada dosegnuo 36,9 posto (4,4 postotnih bodova više u odnosu na kraj prošle godine). 

Povećana potražnja za kreditima u domaćoj valuti u ovoj godini podržana je i monetarnim mjerama HNB-a kroz uvođenje strukturnih operacija čime se povećava srednjoročna ponuda kunskih izvora po konkurentnijim cijenama. Stoga analitičari Raiffeisen banke do kraja godine očekuju nastavak trenda koji upućuje na razmjerno veće korištenje kunskih kredita koje domaće banke plasiraju poduzećima.