Nema razloga za zabrinutost, nakon šest dobrih godina 2008. je prva loša godina za mirovinske fondove u Hrvatskoj, s tom je konstatacijom Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ mirovinskog fonda i predsjednik Udruženja mirovinskih fondova RH, za Poslovni dnevnik prokomentirao aktualna previranja na tržištima kapitala i (mogući) utjecaj na buduće mirovine.

Novoselec kaže: “Za članove je najvažniji podatak da stotinu kuna uloženih u mirovinske fondove na početku rada danas vrijedi oko 141 kunu”. Podsjeća, prosječni godišnji prinos je oko šest posto što je znatno više od inflacije u proteklih šest i pol godina. “Uvijek smo naglašavali da su mirovinski fondovi dugoročni projekt te da se u dugom razdoblju mogu očekivati prinosi dva do tri postotna poena iznad inflacije. Sve što se do sada događalo, uključivši i nepovoljne događaje na tržištu kapitala, potvrđuje da smo bili u pravu. Javnost prihvaća da smo dugoročni investitori i stoga je nelogično da se stvara zabrinutost zbog rezultata postignutih u nekoliko mjeseci”, ističe Novoselec. Navodi kako je doista ne moguće znati koliko će dugo trajati nepovoljni trendovi na tržištima kapitala, no “višegodišnji rezultati dovoljno su dobri, fondovi mogu izdržati nastavak današnje situacije još dugo vremena da ne dovedu u pitanje supstancu štednje članova”. “Što god da donosi budućnost, imovina u mirovinskim fondovima je sigurna”, tvrdi Novoselec i napominje: “To ne znači da je isključena mogućnost gubitaka. Loši periodi u ovom su poslu normalni i nema razloga za zabrinutost sve dok je ukupna zarada veća od ukupnih gubitaka”.

I Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda, podsjeća da su mirovinski fondovi dugoročni investitori te da globalna financijska kriza ne utječe jednako na sve investitore. “Mirovinski fondovi po zakonu moraju najmanje 50 posto svoje imovine držati u državnim dužničkim vrijednosnim papirima pa su već stoga manje podložni utjecaju velike volatilnosti na dioničkom tržištu”, napominje Vlaić i navodi da Erste Plavi dionice za koje smatra da su fundamentalno podcijenjene i za koje procjenjuje da će u fazi oporavka među prvima dobiti na vrijednosti i dalje dokupljuje. “U slučaju pozitivnog rješenja trebalo bi doći do ponovne uspostave likvidnosti financijskog sustava u cijelom svijetu, a posljedično bi trebalo barem kratkoročno doći do pozitivne korekcije na dioničkim tržištima diljem svijeta”, zaključuje Vlaić. “Iz sadašnjih kretanja nemoguće je prognozirati visinu mirovina budućih umirovljenika. Ono što možemo reći jest da utjecaj jedne negativne godine ne znači previše. Pred mirovinskim fondovima dugi je niz godina ulaganja ”, kažu u PBZ Croatia osiguranje mirovinskom fondu.