Upravno vijeće Europske središnje banke (ECB) na jučerašnjem sastanku o monetarnoj politici je, prema očekivanjima, potvrdilo da namjerava podići svoje ključne kamatne stope za 25 baznih bodova na sjednici idućeg mjeseca, a nakon toga idući korak podizanja trebao bi biti u rujnu.

Usto, ECB je revidirao i svoje prognoze inflacije i gospodarskog rasta za eurozonu. Sad se računa da će godišnja inflacija u 2022. dosegnuti 6,8 posto (projekcije iz ožujka sugerirale su stopu od 5,1 posto), s tim da bi dogodine trebala usporiti na 3,5 posto, a u 2024. na 2,1 posto. Ukratko, i za naredne dvije godine riječ je o znatno povećanim očekivanjima stope inflacije.

Korekcija naniže
Istodobno, prognoze gospodarskog rasta korigirane su naniže; dok se još u ožujku za ovu godinu predviđao rast BDP-a od 3,7 posto, sad su očekivanja spuštena na 2,8 posto, i to uz nešto niže stope rasta u naredne dvije godine, od 2,1 posto.

Na sastanku je odlučeno i da od početka srpnja više neće provoditi neto kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (APP), a kad je riječ o hitnom programu kupnje zbog pandemije (PEPP) glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu tog programa reinvestirat će se barem do kraja 2024.

Postupnim zatvaranjem portfelja PEPP-a upravljat će se tako da se izbjegne njegov nepovoljan utjecaj na primjerenu monetarnu politiku, kažu.

Sve u svemu, u daljnjim koracima prema normalizaciji monetarne politike ECB je, kažu, spreman prilagoditi sve svoje instrumente kako bi u srednjem roku osiguralo stabilizaciju inflacije prema ciljanoj vrijednosti od dva posto.

“Pandemija je pokazala da je, pod stresnim uvjetima, fleksibilnost u dizajnu i provođenju kupnje imovine pomogla u suzbijanju narušenog prijenosa monetarne politike i učinila napore Upravnog vijeća da postigne svoj cilj učinkovitijim”, navodi se u priopćenju s jučerašnje sjednice.

Za razliku od konkretnih najava podizanja ključnih kamatnjaka za srpanjski sastanak, za daljnje povećanje u rujnu razmjeri kalibriranja se ne preciziraju; ovisit će o putanji srednjoročnih izgleda inflacije. Isto tako, nakon rujna Upravno vijeće vjeruje da će se postupno, ali kontinuirano povećanje kamatnih stopa moglo pokazati primjerenim.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U svakom slučaju, tempo kojim će ECB prilagođavati monetarnu politiku srednjoročnom cilju inflacije ovisit će o pristiglim podacima i procjenama razvoja inflacije u srednjem roku. Podsjetimo, u svibnju je stopa premašila osam posto (8,1 posto).

Važno je da se krene
Inače, tržišta su jučerašnji sastanak iščekivala sa zanimanjem upravo zbog signala o tome koliko će se u narednim mjesecima ići (ne)agresivno s dizanjem kamatnih stopa u cilju obuzdavanja inflacije, ali da se što manje pogoršaju izgledi gospodarskog rasta.

Kako prenosi CNBC, uoči sastanka ECB-a Randall Kroszner, profesor ekonomije na Sveučilištu u Chicagu i bivši Fedovac, ocijenio je da je veoma važno da ECB počinje mijenjati kamatne stope (Fed je krenuo u ožujku, BoE ih je povećavao na već četiri sastanka zaredom). Inflacija je, kaže, vrlo visoka i ima potencijal da se ukorijeni ako kreatori politike ECB-a ne odgovore na pravi način u smislu zauzdavanja inflacijskih očekivanja.