Grčki problemi ni izbliza nisu riješeni i najnovije informacije govore o tome da bi toj državi uskoro mogao biti dodatno srezan kreditni rejting.

No stabilnosti eura sve više prijeti nova opasnost s Pirinejskog poluotoka. Španjolska, četvrta najveća ekonomija u eurozoni, već se više od godinu i pol bori s nezaposlenošću od gotovo 20 posto, visokim javnim dugom i sve većom proračunskom rupom. Deficit proračuna prošle je godine dosegao 11,4 posto BDP-a. U posljednjih pola stoljeća to je najdublja i najduža recesija koju proživljava španjolsko gospodarstvo. Loše strane članstva u eurozoni u španjolskom slučaju najviše dolaze do izražaja. Ta država ne može jednostrano devalvirati euro kako bi potaknula izvoz, a turističke aranžmane u brojnim ljetovalištima učinila jeftinijim. Ne može ni dodatno srezati kamatne stope ili tiskati novac kako bi potaknula kreditiranje i potrošnju jer takve odluke donosi Europska središnja banka. Da bi došla do svježeg novca, vlada u Madridu mora izdavati sve više državnih obveznica. No investitori, poučeni ‘grčkom lekcijom’, traže i sve veće kamate na te obveznice. “Španjolska je pravi test za euro”, kazao je za Wall Street Journal Desmond Lachman s Američkoga poduzetničkog instituta. “Ako je Španjolska u velikim problemima, bit će teško održati stabilnost eura. A čini mi se da je Španjolska upravo u takvim problemima”, dodao je Lachman. No španjolska vlada odbija bilo kakve pomisli o mogućem ekonomskom i financijskom krahu. “Temelji naše ekonomije su čvrsti”, tvrdi ministrica gospodarstva Elena Salgado. Najveće banke u zemlji su stabilne, a ekonomski pokazatelji vjerodostojni, odgovara ministrica na kritike. Dodaje i kako je Španjolska prije nastupanja krize bilježila proračunski suficit.