Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Nakon financijskih i tržišta roba u krizi

Autor: Antonela Zečević
07. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —

Financijska je kriza pritisnula i špekulatore koji su proteklih godina dizali cijene robama na rekordne razine

Mada se pojedine robe, poput zlata, obično u trenucima financijskih slomova tretiraju kao sigurno ulaganje, globalna financijska kriza koja je započela krizom na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita prošle godine ozbiljno je pogodila i tržišta roba. Naime, to se tržište suočava s najvećim padom još od 2001. godine. Glavni razlog za takav trend leži u povlačenju investitora koji su svojim špekulativnim igrama podgrijavali cijene te zbog sniženih očekivanja o rastućoj potražnji što je posljedica sve nižeg gospodarskog rasta u svijetu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Problem likvidnosti
Koliko je situacija ozbiljna pokazuje i činjenica da je švicarska banka UBS, koja je prije šest godina kupilaEnronovu poslovnu jedinicu za trgovanje energijom, najavila povlačenje iz trgovine robama.
Isti problemi s likvidnošću koji su doveli do propasti investicijske banke Lehman Brothers pritisli su sada i investitore u robe koji su u proteklom razdoblju podigli cijene roba na rekordne visine. Slabiji gospodarski rast, posebice SAD-a, Kine i Indije, potkopava cijene nafte koje su pale za trećinu te kukuruza koji je pojeftinio čak 43 posto. Jedno od mjerila stanja na tržištu roba, indeks Reuters-Jeffries CRB koji prati vrijednosti devetnaest dobara, pao je u posljednja tri mjeseca za čak 43 posto s najviše povijesne razine koju je zabilježio početkom srpnja. Do tog trenutka njegova je vrijednost u posljednjih sedam godina udvostručena. U odnosu na početak ove godine njegova je vrijednost devet posto niža. Investicijska banka Merrill Lynch predviđa da bi globalno ekonomsko usporavanje moglo uzrokovati pad cijene sirove nafte za dodatnih 47 posto te bi se u tom slučaju barel nafte spustio na 50 dolara u sljedećoj godini. U Goldman Sachsu su revidirali naniže svoje procjene cijena bakra (za 12 posto) i aluminija (za 18 posto). Cijena kukuruza mogla bi u idućih šest mjeseci pasti za dodatnih 15 posto, a cijena soje za još desetak posto, predviđaju neki analitičari. Oko 450 hedge fondova koji ulažu u robe početkom rujna raspolagalo je s oko 80 milijardi dolara imovine, podaci su koje navodi Bloomberg, a to je 25 milijardi dolara više nego što je ta imovina iznosila godinu dana prije. Da su špekulatori krivci za rast cijena dobara u posljednjim godinama, tvrdili su već prije i proizvođači sirove nafte od kojih se tražilo da povećavaju proizvodnju kako bi cijena nafte pala. Barel sirove nafte je u razdoblju od srpnja 2002. godine do srpnja ove godine poskupio peterostruko, na čak 147,27 dolara, a cijena kukuruza je od lipnja 2006. godine do lipnja ove godine više nego utrostručena te se popela na najvišu povijesnu razinu. Čak je i cijena zlata u tri godine udvostručena na rekordnih 1033,9 dolara za uncu sredinom ožujka ove godine.

Mada se pojedine robe, poput zlata, obično u trenucima financijskih slomova tretiraju kao sigurno ulaganje, globalna financijska kriza koja je započela krizom na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita prošle godine ozbiljno je pogodila i tržišta roba. Naime, to se tržište suočava s najvećim padom još od 2001. godine. Glavni razlog za takav trend leži u povlačenju investitora koji su svojim špekulativnim igrama podgrijavali cijene te zbog sniženih očekivanja o rastućoj potražnji što je posljedica sve nižeg gospodarskog rasta u svijetu.

Problem likvidnosti
Koliko je situacija ozbiljna pokazuje i činjenica da je švicarska banka UBS, koja je prije šest godina kupilaEnronovu poslovnu jedinicu za trgovanje energijom, najavila povlačenje iz trgovine robama.
Isti problemi s likvidnošću koji su doveli do propasti investicijske banke Lehman Brothers pritisli su sada i investitore u robe koji su u proteklom razdoblju podigli cijene roba na rekordne visine. Slabiji gospodarski rast, posebice SAD-a, Kine i Indije, potkopava cijene nafte koje su pale za trećinu te kukuruza koji je pojeftinio čak 43 posto. Jedno od mjerila stanja na tržištu roba, indeks Reuters-Jeffries CRB koji prati vrijednosti devetnaest dobara, pao je u posljednja tri mjeseca za čak 43 posto s najviše povijesne razine koju je zabilježio početkom srpnja. Do tog trenutka njegova je vrijednost u posljednjih sedam godina udvostručena. U odnosu na početak ove godine njegova je vrijednost devet posto niža. Investicijska banka Merrill Lynch predviđa da bi globalno ekonomsko usporavanje moglo uzrokovati pad cijene sirove nafte za dodatnih 47 posto te bi se u tom slučaju barel nafte spustio na 50 dolara u sljedećoj godini. U Goldman Sachsu su revidirali naniže svoje procjene cijena bakra (za 12 posto) i aluminija (za 18 posto). Cijena kukuruza mogla bi u idućih šest mjeseci pasti za dodatnih 15 posto, a cijena soje za još desetak posto, predviđaju neki analitičari. Oko 450 hedge fondova koji ulažu u robe početkom rujna raspolagalo je s oko 80 milijardi dolara imovine, podaci su koje navodi Bloomberg, a to je 25 milijardi dolara više nego što je ta imovina iznosila godinu dana prije. Da su špekulatori krivci za rast cijena dobara u posljednjim godinama, tvrdili su već prije i proizvođači sirove nafte od kojih se tražilo da povećavaju proizvodnju kako bi cijena nafte pala. Barel sirove nafte je u razdoblju od srpnja 2002. godine do srpnja ove godine poskupio peterostruko, na čak 147,27 dolara, a cijena kukuruza je od lipnja 2006. godine do lipnja ove godine više nego utrostručena te se popela na najvišu povijesnu razinu. Čak je i cijena zlata u tri godine udvostručena na rekordnih 1033,9 dolara za uncu sredinom ožujka ove godine.

Gospodarski rast
Ekonomisti predviđaju da će u sljedećoj godini američki gospodarski rast usporiti na 1,5 posto u odnosu na 1,7 posto koliko bi on trebao iznositi u 2008. godini. U drugom tromjesečju Kina je zabilježila godišnji porast od 10,1 posto, dok je godinu dana prije taj rast iznosio 12,6 posto. Indija je također zabilježila usporavanje. Gospodarski rast te države u drugom je tromjesečju iznosio 7,9 posto za razliku od 9,2 posto godinu prije. No neki investitori i analitičari očekuju oporavak tržišta dobara jer vjeruju da bi otkup problematične imovine od strane američke vlade mogao vratiti špekulatore na tržište, a oscilacije u cijenama mogle bi privući investitore. Unatoč usporavanju gospodarskog rasta, potražnja za hranom i gorivom nastavit će rasti. Na tom tragu je i Christoph Kampitsch, iz bečke Erste grupe koji kaže: “U razdoblju od sljedećih 9 do 12 mjeseci cijena soje, kakaa, šećera i pšenice će se oporaviti. Vrlo lako bi moglo doći do poremećaja u ponudi poljoprivrednih proizvoda. A ljudi moraju jesti”.

Autor: Antonela Zečević
07. listopad 2008. u 00:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close