Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zatvorit će ovoga tjedna nakon 16 godina djelovanja svoj ured u Ljubljani, ali će ta banka nastaviti djelovati u Sloveniji do 2010. godine kada bi trebalo donijeti procjenu o “zrelosti” države za otvorenost prema investicijama i privatizaciji, potvrdio je u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA direktor EBRD-a za tranzicijske države srednje Europe Francois Lecavalier.

EBRD je u 16 godina investirao 747 milijuna eura u 56 projekata čija je ukupna vrijednost iznad dvije milijarde eura, a spremna je nastaviti s projektima pomoći slovenskim tvrtkama koje su spremne investirati izvan Slovenije. Do ove godine imala je i 5-postotni udjel u Novoj ljubljanskoj banci koji je prodao nakon što se pokazalo da slovenska vlada nije spremna prepustiti kontrolni udjel stranom strateškom investitoru, belgijskoj financijskoj skupini KBC. “Slovenska ekonomija postigla je golem napredak, Slovenija je članica EU i eurozone, ali napredak je kao vožnja biciklom: kad prestaneš okretati pedale, onda padneš”, rekao je Lecavalier. Dodao je da rast nacionalnog proizvoda nije nešto što se može preslikati i da se Slovenija kao i druge zemlje u području eura, koje je ušlo u recesiju, susreće s izazovom – kako postići konkurentnost svog gospodarstva bez upotrebe monetarnih mehanizama koji su sada u nadležnosti Europske središnje banke. Lecavalier je pojasnio da je osnovno načelo djelovanja EBRD-a u tranzicijskim državama sudjelovanje u investicijskim projektima gdje se smanjuje utjecaj države, a pojačava utjecaj privatnih investitora, pa će zato za dvije godine biti donesena nova procjena koliko je Slovenija u tom smislu napredovala. “Bolje je da o investiciji odlučuju privatni vlasnici nego vlade, koje već prema definiciji moraju usklađivati različite interese. Ako država ima dominantan položaj, ona ga može koristiti za odluke koji nisu u interesu svih dioničara i zato ostajemo oprezni”, rekao je Lecavalier. To je ilustrirao primjerom planirane investicije EBRD-a u slovensku tvrtku za proizvodnju kućanskih aparata Gorenje. “Bili smo spremni pratiti investicijske planove Gorenja izvan Slovenije, ali samo pod uvjetom da država svoj vlasnički udjel u Gorenju smanji na manje od četvrtinu”, rekao je Lecavalier. Dodao je da je EBRD isto tako bio spreman pomoći u investiranju slovenskog osiguravajućeg društva Triglav u široj regiji, ali da se odustalo nakon što je vlada ponudila plan privatizacije te kompanije po kojemu bi u Triglavu sačuvala četvrtinu dionica plus zlatnu dionicu te tako sačuvala svoju kontrolu. Ti primjeri pokazuju da je pitanje privatizacijskog procesa u Sloveniji još dosta otvoreno, ocijenio je regionalni direktor EBRD-a.
(H)