Kreditni portfelj banaka dosegnuo je 281,5 milijardi kuna u srpnju što je za 3,3 milijarde kuna (+1,2%) više nego u lipnju, a rastu je najviše pridonijela država.

Zajmovi središnjoj državi u srpnju dosegnuli su 54,2 milijardi kuna, a taj iznos je za 3,6 milijardi ili 7,1 posto veći nego prethodnog mjeseca, ističu analitičari Raiffeisena. Na godišnjoj razini plasmani državi porasli su za 6,6 posto. "U srpnju su kreditni plasmani državi zabilježili najveću stopu mjesečnog rasta u ovoj godini, ali i najvišu stopu godišnjeg rasta kakva nije viđena od siječnja 2014.", ističe RBA u analizi. Dok su na mjesečnoj razini plasmani banaka porasli, na godišnjoj su praktično stagnirali porastavši za tek 25,5 milijuna kuna čime je, ističe RBA, "nakon četiri uzastopna mjeseca zaustavljen godišnji pad ukupnih kredita".

Budući da je više od dvije trećine kredita vezano za strane valute, jačanje kune za 0,6 posto ublažilo je rast kredita ako se oni preračunaju u domaću valutu. "Istodobno je slabljenje kune u odnosu na franak na godišnjoj razini za 13,5 posto statistički doprinijelo većem iskazu kredita izraženom u kunama", pojašnjavaju. Srpanjske brojke ukazuju na nastavak razduživanja tvrtki i stanovništva, za razliku od države. Zajmovi tvrtkama iznosili su 90,87 milijarde kuna što je 0,3% manje na mjesečnoj razini ili 3,5 posto na godišnjoj.

Zaustavljen je i trend rasta kredita građanima primjetan ove godine pri čemu su ukupni krediti stanovništvu iznosili 126,8 milijardi kuna ili što je za 767,6 milijuna kuna manje nego u lipnju. "Potvrđen nastavak pada potražnje za kreditima, što je dijelom posljedica teških uvjeta poslovanja te smanjene potražnje, premda je dio tvrtki iskoristio priliku povoljnih uvjeta na inozemnim tržištima", navodi RBA.