Hrvatska je prošle godine primila 3,6 milijardi eura izravnih stranih ulaganja (FDI, foreign direct investments) čime je zauzela prvo mjesto u regiji te četvrto mjesto u grupi u koju ulaze i zemlje bivšeg SSSR-a, rečeno je na predstavljanju analize o međunarodnim ulaganjima u 2007. godini Konferencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD). Unatoč gotovo 30%-tnom rastu ulaganja u odnosu na prethodnu godinu, i dalje ostaje problematičan sastav tih ulaganja. Posebni savjetnik UNCTAD-a Branko Vukmir istaknuo je kako sastav investcija nije zadovoljavajući, odnosno da se ulaganja odnose na bankarski sektor, trgovinu te potrošne robe poput piva i cementa. “Strana ulaganja nisu uvučena u greenfield investicije”, upozorio je Vukmir, napomenuvši kako se u Hrvatskoj ne ulaže dovoljno u proizvodnju. “Nameće se pitanje ima li Hrvatska uopće strategiju privlačenja stranih ulaganja i zna li se koga bi od stranih ulagača uopće željeli privući”, rekao je Vukmir. “Ne znamo gdje je ta strategija. Mi smo napravili njen prijedlog u kojem su definirane industrijske grane te ga proslijedili nadležnim institucijama”, izjavio je za Poslovni dnevnik Slobodan Mikac, ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja. “Gdje je prijedlog završio ne znamo, nismo dobili povratnu informaciju”, rekao je Mikac.

Uslužne djelatnosti
Glavninu izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku u prošloj godini (gotovo 60 posto ili 2,11 milijardi eura), činila su vlasnička ulaganja, odnosno većinom dokapitalizacije bankovnog sektora, rekao je Alen Škudar iz Direkcije za statistiku Hrvatske narodne banke. Uz to, statistika HNB-a, koja je bila temelj za prikupljanje podataka o Hrvatskoj u UNCTAD-ovom izvješću, pokazuje i da većina novih investicija u realni sektor odlazi u uslužne, a ne u prerađivačke djelatnosti. Što se tiče same vrijednosti investicija ona je prilično zadovoljavajuća ukoliko se Hrvatsku smjesti u kontekst zemalja u tranziciji. Tako se naša zemlja sa 817 eura po glavi stanovnika nalazi na drugom mjestu odmah iza Estonije koja je lani prikupila 1354 eura po stanovniku. Iza Hrvatske nalazi se Bugarska sa 804 eura, Latvija sa 700 dok je primjerice Slovenija na šestom mjestu sa 443 eura po glavi stanovnika. Većina ulaganja u Hrvatsku i dalje dolazi iz zemalja EU – gotovo 95 posto, pri čemu predvode Austrija (29,5 posto), Nizozemska (14,7 posto) i Njemačka (13,1 posto), a sektorski su najzastupljenije investicije u financijsko posredovanje, trgovinu i prerađivačku industriju. Prema procjenama UNCTAD-a, ove bi godine direktna strana ulaganja u svijetu trebala pasti za oko 10 posto u odnosu na rekordnu 2007., u što nije uračunata trenutna financijska kriza. U HNB-u, međutim, vjeruju kako će ulaganja u Hrvatsku ostati na lanjskoj razini, odnosno na približno 3,6 milijardi eura.

SAD na vrhu
Podaci HNB-a pokazuju i da su hrvatski investitori lani u inozemstvo uložili 180,3 milijuna eura, dok su podaci za prva tri mjeseca ove godine negativni (-149 milijuna eura), što je Škudar pojasnio “nenovčanim povlačenjem kapitala jedne tvrtke”. “Ne smijem reći o kojoj se tvrtki radi, riječ je o kompaniji iz kemijske industrije pa sami prosudite”, rekao je Škudar. Konačni podaci za prvu polovicu ove godine očekuju se krajem rujna, no neslužbene procjene govore da će se taj negativni iznos ipak anulirati do kraja godine, zaključio je.

Utjecaj krize
Prema podacima UNCTAD-a prošle je godine u svijetu dosegnuta rekordna razina izravnih stranih ulaganja od 1,83 bilijuna američkih dolara, od čega je najveći dio (68,1 posto) otišlo u razvijene zemlje, pojedinačno najviše u SAD (233 milijarde USD). Europska unija je pak privukla ukupno 804 milijarde dolara stranih ulaganja, a tranzicijske zemlje jugoistočne Europe i Zajednice neovisnih država ukupno 86 milijardi dolara, od čega se samo na Rusiju odnosi 52 milijarde dolara. Kao najprivlačnija odredišta za ulaganje kompanije koje je anketirao UNCTAD navode tzv. BRIC (Brazil, Rusija, Indija i Kina) te SAD. Očekivano, razvijene su zemlje lani bile na vrhu liste ulaganja u druge zemlje sa 1690 mlrd. dolara investicija, a najveći pojedinačni ulagač bile su SAD s iznosoom od 314 milijardi dolara.Kreditno-financijska kriza svakako će imati utjecaja na gospodarski rast ove godine. To se već vidi i na podacima o spajanju i preuzimanju kompanija pošto je ta aktivnost smanjena za tridesetak posto u prvom dijelu ove godine u usopredbi s drugim polugodištem lani. Ukupna vrijednost prekograničnih spajanja u cijeloj prošloj godini dosegnula je 1640 milijardi dolara.