Nakon punih sedam godina tečaj dolara preskočio je sedam kuna, a i na međunarodnim valutnim tržištima bilježi najviše razine prema euru u posljednje dvije godine. Razlog tome je bijeg investitora u “sigurne luke”, a dolar je – uz švicarski franak i zlato – jedna od tih financijskih imovina, a što bi moglo dodatno poskupiti hrvatski uvoz energenata, ocjenjuju analitičari. Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke koja se primjenjuje od danas američka valuta vrijedi 7,07 kuna.

Nužnost stezanja

Dolar je prekoračio tu granicu još u ponedjeljak kada je tečaj iznosio 7,04 kune. Ovako visok tečaj dolara prema domaćoj valuti na pemti se od travnja 2015. godine. Rezultat je to globalnih očekivanja da će američka središnja banka Fed agresivnije od ranijih očekivanja podizati kamatne stope kako bi suzbila rastuću inflaciju. Mate Jelić, analitičar Erste banke, ističe kako najave od strane Feda o nužnosti stezanja monetarne politike, diferencijal kamatnih stopa te tradicionalna potražnja za dolarom kao “sigurnom” valutom faktori su koji doprinose vidljivom jačanju dolara u odnosu na većinu svjetskih valuta. “Makro fundamenti sugeriraju nastavak jačanja dolara, barem u kratkom roku, budući da su prinosi na dug denominiran u dolarima viši u odnosu na prinose grupe usporedivih zemalja, dok je inflacija globalno visoka. Hrvatska, kao mala otvorena ekonomija uključena u globalne tokove, ne može izbjeći prelijevanje dijela tih negativnih efekata, pa tako i u konkretnom slučaju poskupljenja energenata”, tumači Jelić.

Prema navodima Financial Timesa, Wall Street očekuje da će Fed podignuti ključnu kamatnu stopu do 2,77 posto do kraja ove godine što je značajni rast u odnosu na 0,8 posto očekivanih početkom 2022. godine. To uključuje i tri podizanja od 0,50 posto u idućim mjesecima. Valja podsjetiti kako američki dolar u pravilu jača kada kamatne stope rastu, a gospodarstvo SAD-a raste brže od usporedivih država. Također, na ruku mu idu i trenuci nesigurnosti, kao što je dolazak recesije ili geopolitičke napetosti, poput trenutnog sukoba u Ukrajini, kada investitori traže “sigurne luke” za svoj kapital.

‘Dolarski smiješak’

Ta tendencija američke valute da jača kada je globalno ekonomsko okružje slabo ili kada SAD nadmašuje usporedive države poznat je pod nadimkom “dolarski smiješak”. Zanimljivo je da se skok vrijednosti dolara događa u vrijeme kada je dovedena u pitanje njegova pozicija vodeće svjetske valute zbog međunarodnih sankcija Rusiji. Međutim, investitori ističu kako za sada nema prave alternative dolaru te njegova tržišna snaga čini manje vjerojatnom opciju da će mu ulagači okrenuti leđa iz političkih razloga.

Dok traju polemike hoće li dolar izgubiti status najmoćnije valute, faktori zbog kojih financijsko tržište smatra da će se Fed odlučiti za monetarno stezanje ne pokazuju znakove popuštanja. Naime, ruska invazija na Ukrajinu podigla je cijene sirovina, a epidemiološka ograničenja u Kini prijete daljnjim poremećajima u opskrbnim lancima. Nakon Šangaja, i javnozdravstvene vlasti Pekinga najavile su uvođenje “zaključavanja” zbog rasta broja zaraženih koronavirusom.