Nakon što je nafta posljednjih nekoliko mjeseci bila pomalo u drugom planu, novi rast cijene i njezin utjecaj na globalni oporavak postaje sve aktualniji. U posljednjih mjesec dana cijena barela nafte skočila je za 48 posto, zaustavivši se za sada na 66 dolara po barelu.

Špekulanti i recesija
To joj je najviša cijena u šest mjeseci, a mjesečni porast najviši je u posljednjih deset godina. Prema pisanju američkih medija, porast cijene jednim je dijelom potaknut mišljenjem kako recesija slabi, dok drugi dio zasluga leži na špekulantima koji se povećanom potražnjom za naftom žele zaštititi od inflacije ako dolar nastavi slabiti, a američki proračunski deficit rasti. Međutim, cijena nafte u sljedeće bi tri godine mogla dosegnuti razinu od 100 dolara po barelu, a možda i više, ako je vjerovati prognozama saudijskog ministra za naftu Alia al-Naimia na prošlotjednom energetskom summitu skupine G8 u Rimu. On je, naime, najavio da bi cijena nafte u sljedeće tri godine mogla opet dosegnuti razinu od 150 dolara iz ljeta prošle godine, no s tom ocjenom se ipak ne slaže većina analitičara.

‘Razumna cijena’
Višu cijenu crnog zlata posebice priželjkuju članice OPEC-a (Udruženje država izvoznica nafte), čiji su ministri prošloga četvrtka na sastanku u Beču odlučili u sljedećem razdoblju zadržati dnevnu proizvodnju na sadašnjoj razini od 24,9 milijuna barela. Prema riječima OPEC-ova glavnog tajnika Abdalle Salem El-Badria, više su cijene potrebne za investiranje u istraživanje i eksploataciju novih nalazišta. “Bez novih investicija nećemo imati novih izvora, a s rastom globalne ekonomije mogao bi se dogoditi nedostatak na strani ponude. Stoga želimo imati razumnu cijenu koja će biti zadovoljavajuća i za proizvođače i za potrošače”, rekao je El-Badri. “Razumna cijena” trebala bi se kretati između 75 i 80 dolara po barelu. U svakom slučaju cijena nafte od sto dolara ove bi godine mogla uništiti i male začetke ekonomskog oporavka u SAD-u, najvećoj svjetskoj ekonomiji i velikom potrošaču nafte. Treba uzeti u obzir da je nezaposlenost u SAD-u na najvećoj razini još od 1983. godine i da su plaće u prvom tromjesečju dosad najsporije rasle. Stoga bi više cijene goriva umanjile osobnu potrošnju, čiji je rast presudan za ekonomski oporavak. Prema ocjeni Jamesa Hamiltona, profesora ekonomije na kalifornijskom sveučilištu, nafta još nije dovoljno skupa da bi negativno utjecala na oporavak. Ipak, ako cijena nafte nastavi rasti, “oporavak kojem smo se nadali mogao bi biti odgođen”, smatra Hamilton. Slično mišljenje dijeli i Riccardo Barbieri, šef odjela za međunarodnu ekonomiju u Bank of America Securities-Merill Lynch. On smatra da stupnjevit rast cijene nafte do 80 dolara u drugoj polovici ove godine neće ugroziti oporavak američkoga gospodarstva, ali bi nagli porast do te granice ili čak iznad nje mogao imati razorno djelovanje.

Izdvojeno

Sve skuplji benzin
Cijena sirove nafte u posljednjih je mjesec dana porasla za pedesetak posto na razinu iznad 65 dolara po barelu. U SAD-u cijena galona (3,79 l) benzina u posljednjih pet tjedana skočila je za 18 posto na 2,44 dolara (12,70 kn), najviše u posljednjih 7 mjeseci, a u sljedećih mjesec dana mogla bi još oštrije porasti.