Cijene zlata pale su pod pritiskom rastućih cijena nafte koje rasplamsavaju strahove od inflacije. Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku, potaknute potezima američkog predsjednika Donalda Trumpa, drže ulagače u neizvjesnosti oko budućih kamatnih stopa, piše Reuters.

utjecaj kamata

Mit o zlatu kao zaštiti od inflacije sve je skuplja pogreška

Cijena zlata u srijedu je pala za 0,5 posto, spustivši se na 4.035,67 dolara po unci, nakon što je eskalacija napetosti na Bliskom istoku gurnula cijene nafte na nove visine, ponovno rasplamsavši strahove od inflacije i neizvjesnost oko budućih kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema podacima Reutersa, glavni pokretač nestabilnosti je odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o ponovnom uvođenju pomorske blokade svih iranskih luka, uz prijetnje napadima na elektrane i mostove ako Teheran ne nastavi pregovore. Ovaj potez predstavlja najnoviju eskalaciju u sukobu i izravno utječe na globalna energetska tržišta, što posljedično opterećuje plemenite metale koji ne donose prinos, poput zlata. Terminski ugovori za zlato za isporuku u kolovozu također su zabilježili pad od 0,7 posto, spustivši se na 4.042,20 dolara.

Tržište zlata pokazalo je iznimnu volatilnost, s obzirom na to da je ovaj pad uslijedio neposredno nakon značajnog rasta. Samo dan ranije, u utorak, cijena zlata skočila je za više od dva posto, dosegnuvši čak 4.100,49 dolara po unci i oporavivši se s dvotjednog minimuma. Taj optimizam bio je potaknut objavom podataka koji su pokazali da je potrošačka inflacija u SAD-u u lipnju usporila više od očekivanog, uglavnom zbog povlačenja cijena energije. Ulagači su taj podatak protumačili kao znak da bi Federalne rezerve mogle ublažiti svoj stav o daljnjem podizanju kamatnih stopa. Međutim, taj kratkotrajni optimizam brzo je zasjenjen novim geopolitičkim rizicima koji su u potpunosti preokrenuli tržišno raspoloženje.

U središtu drame su cijene nafte, koje su nastavile rasti treći dan zaredom. Odluka predsjednika Trumpa o blokadi Hormuškog tjesnaca, ključne rute kroz koju prolazi otprilike petina svjetske nafte, izazvala je šok na tržištu. “Smatram da tržište sada gleda mimo podataka o indeksu potrošačkih cijena, koji su na neki način zakašnjeli pokazatelj. Trump nastavlja održavati blokadu brodova koji izlaze iz Hormuškog tjesnaca, što uzrokuje rast cijena nafte i stavlja zlato pod pritisak”, izjavio je Kelvin Wong, viši tržišni analitičar u OANDA-i. Analitičari upozoravaju da bi, u slučaju daljnje eskalacije sukoba i poremećaja u opskrbi, cijena nafte mogla dosegnuti i 100 dolara po barelu, što bi imalo dalekosežne posljedice za globalno gospodarstvo.

Povišene cijene sirove nafte izravno potiču zabrinutost oko inflacije i mogućnosti da će kamatne stope ostati visoke dulje vrijeme. Iako se zlato tradicionalno smatra zaštitom od inflacije, ono gubi na privlačnosti u okruženju visokih kamatnih stopa. Budući da zlato kao imovina ne donosi kamatu ili dividendu, ulagači se u vremenima rasta kamatnih stopa radije okreću imovini koja nudi prinos, poput državnih obveznica. Stoga, svaki nagovještaj da će središnje banke morati agresivnije djelovati kako bi obuzdale inflaciju potaknutu cijenama energije, negativno se odražava na potražnju za zlatom.

Oprez središnjih banaka

Najviši dužnosnici američkih Federalnih rezervi (Fed) pozdravili su svježe podatke o usporavanju inflacije u lipnju, ali su istovremeno naglasili kako će im trebati više takvih pokazatelja da bi bili sigurni da cjenovni pritisci zaista popuštaju. Novi predsjednik Feda, Kevin Warsh, zauzeo je čvršći stav prema inflaciji, signalizirajući da neće žuriti sa spuštanjem kamata. Tržišta su reagirala na ovu neizvjesnost. Prema alatu CME FedWatch, trgovci sada vide otprilike 58 posto šanse za povećanje kamatnih stopa na sastanku Feda u rujnu, što je pad sa 76 posto prije objave podataka o inflaciji. Ipak, i dalje se procjenjuje otprilike 80 posto šanse za povišenje u prosincu, što sugerira da ulagači i dalje očekuju zaoštravanje monetarne politike do kraja godine. Slična situacija je i u Europi, gdje je Europska središnja banka (ECB) u lipnju, prvi put od 2023. godine, podigla kamatne stope zbog pojačanih inflatornih pritisaka.

Dugoročne prognoze i ostala tržišta

Unatoč trenutnom pritisku, mnoge vodeće financijske institucije ostaju optimistične po pitanju kretanja cijene zlata u ostatku 2026. godine. UBS, Deutsche Bank i JP Morgan predviđaju da bi cijena mogla dosegnuti impresivnih 6.000 dolara po unci, dok je Goldman Sachs nedavno podigao svoju prognozu na 5.400 dolara. Takav optimizam temelji se na iznimno uspješnoj 2025. godini, kada je zlato zabilježilo rast od preko 70 posto i dosegnulo razinu od 4.500 dolara po unci. Analitičari smatraju da će dugoročna geopolitička neizvjesnost i potencijalni ekonomski rizici nastaviti poticati potražnju za zlatom kao sigurnim utočištem. Istovremeno, na ostalim tržištima plemenitih metala kretanja su bila mješovita. Cijena srebra pala je za 0,3 posto na 58,48 dolara po unci. Platina je zabilježila blagi rast od 0,2 posto, dosegnuvši 1.635,56 dolara, dok je paladij također porastao za 0,2 posto na 1.307,11 dolara.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu