Unatoč nizu različitih mjera koje je Europska središnja banka (ECB) uvela s ciljem podupiranja posustalog rasta potrošačkih cijena, godišnja je inflacija u 19-članoj eurozoni u veljači prvi put u pet mjeseci ponovo skliznula u negativno područje, a razlog je tomu kombinacija različitih čimbenika.

U ECB-u procjenjuju da bi potrošačke cijene trebale rasti po godišnjoj stopi nešto ispod dva posto da bi se potaknuo zdravi gospodarski rast. No, stopa godišnje inflacije u veljači je u eurozoni iznosila minus 0,2 posto, zbog kombinacije niza različitih čimbenika, kažu stručnjaci. "Niska razina inflacije i ovaj pad u veljači najvećim se dijelom pripisuju kretanju cijena energenata", kazao je novinskoj agenciji AFP Ben May, ekonomist istraživačke tvrtke Oxford Economics. Drugi važan čimbenik koji pritišće stopu inflacije su plaće.

"Mnoge zemlje pogođene krizom, poput Španjolske, Portugala i Grčke, bile su primorane provesti reforme tržišta rada i učiniti ih fleksibilnijima, što je dovelo do nižih plaća", kazao je Johannes Gareis, ekonomist u francuskoj banci Natixis. To dovodi do slabije potrošnje kućanstava, a što uzvratno rezultira slabijom inflacijom. Istovremeno, slabiji izgledi za inflacijom u idućim godinama imat će utjecaja na pregovore o plaćama te koče povećanja plaća, tvrde analitičari. Mršave investicije još su jedan su značajan čimbenik. Kod investicija tvrtke otvaraju nova radna mjesta, zbog čega mogu rasti plaće, a posljedično i inflacija.