Na tržištu je velika potražnja za kunama zbog namire plaćanje transakcije Mola za dionice Ine koja će se odvijati 16. i 17 listopada”, tvrde u Erste banci.

Na Tržištu novca potražnja za kratkoročnim pozajmicama vrlo je visoka i u utorak je zabilježila daljnji porast. Trgovalo se uglavnom prekonoćnim pozajmicama, čija je prosječna kamatna stopa porasla te je iznosila 13,71 posto. “U nedostatku ponude potražnja je samo djelomično podmirena”, navodi se na službenim stranicama Tržišta novca. Na Tržištu je u utorak potražnja iznosila 532,4 milijuna kuna, što je 21,5 posto više u odnosu na dan prije. “Na novčanom tržištu posljednjih dana uočavamo očekivan rast napetosti, što rezultira i povećanjem kamatnih stopa na tržištu. Razloge tome ponajprije treba tražiti u ovotjednoj isplati dioničara Ine te i dalje prilagodbi banaka novom načinu obračuna obvezne pričuve”, kaže Zdeslav Šantić, direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga. Budući da je riječ o velikom iznosu kunske likvidnosti koja će se za spomenutu transakciju angažirati oko šest milijardi kuna, kratkoročne kamatne stope su na višim razinama nego što je uobičajeno. Kao dodatnu napetost na tržištu Šantić navodi da je odbijanje svih pristiglih ponuda na ovotjednoj deviznoj intervenciji stvorilo dodatne tenzije na tržištu. “Istovremeno je u sustavu vidljiv višak likvidnosti što uz rast prinosa na kratkoročne pozajmice upućuje na nedovoljno ravnomjernu raspoređenost slobodnih sredstava među sudionicima na tržištu”, tvrdi Šantić. Tržište novca inače služi kao uređeno mjesto javnog trgovanja sudionika novčanog tržišta. Osnovna djelatnost Tržišta novca je organizirano povezivanje ponude i potražnje instrumenata novčanog tržišta: novca (kuna i deviza), kratkoročnih vrijednosnih papira, dugoročnih vrijednosnih papira u posljednjoj godini dospijeća te ostalih instrumenata novčanog tržišta. Nadzor nad radom Tržišta, u skladu sa Zakonom, u ovlasti je Hrvatske narodne banke. “Očekuje se da će se nakon transakcije situacija na tržištu stabilizirati, a koliko će vremena biti potrebno ovisi o brzini ponovne redistribucije kunske likvidnosti na novčanom tržištu nakon što svi vlasnici Ininih dionica zaprime svoje kune na račun”, mišljenja su u Ersteu. Prema Šantićevu mišljenju, na novčanom tržištu bi u kratkoročnom razdoblju i dalje mogle biti prisutne određene napetosti dok središnja banka ne sterilizira dio sredstava koji će u sustavu ostati nakon isplate dioničarima Ine. “Budući da su posljednji podaci potvrdili očekivano usporavanje inflatornih pritiska te da bi inflacija na kraju godine mogla iznositi oko 5 posto, i HNB bi u sljedećem razdoblju mogao ublažiti svoje napore usmjerene prema ograničavanju likvidnosti”, zaključuje Šantić.