Zbog kamatnih stopa koje su bliže nuli, hrvatski građani i dalje gomilaju gotovinu na tekućim i žiro računima u domaćim bankama.

Po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem studenoga lani iznosili su 287,2 milijarde kuna, što je za 14 milijardi ili 5,1 posto više nego godinu dana ranije. Analitičari Raiffesenbank Austira (RBA) ističu kako rast depozita traje još od studenoga 2011. godine. Na mjesečnoj razini, u odnosu na kraj studenoga ukupni depoziti u bankama, koje čine štedni i oročeni depoziti te depozitni novac, blago su smanjeni, za 0,1 posto ili 357 milijuna kuna.

Ukupni štedni i oročeni depoziti na kraju studenog iznosili su 199 milijardi kuna, dok je vrijednost depozitnog novca premašila 88 milijardi kuna. "U odnosu na isto razdoblje godine ranije nastavljene su dvoznamenkaste stope rasta depozitnog novca, pri čemu su stope rasta depozitnog novca od preko 20 posto prisutne još od prosinca 2016. godine", zamjećuju u RBA.

Dodaju da je godišnji prirast depozitnog novca u studenome iznosio 18,3 milijarde kuna ili 26,3 posto, što je ujedno i najviša stopa rasta od lipnja prošle godine. Kako navode, posljedica je to sklonosti držanja likvidne imovine u uvjetima kada oročeni depoziti ne pružaju atraktivni povrat budući da se pasivne kamatne stope nalaze na niskim razinama uslijed visoke likvidnosti u financijskom sustavu. "Projicirana ekonomska kretanja odnosno daljnji rast gospodarstva implicira nastavak rasta ukupnih depozita banaka.

S obzirom da bi visoka likvidnost financijskog sustava trebala biti obilježje i ove godine, očekujemo nastavak razmjeno niskih pasivnih kamatnih stopa te nastavak sklonosti držanja likvidne imovine poput depozitnog novca", zaključuju u RBA.