Među brojnim mjerama poduzetim s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica pandemije financijskom težinom ističu se one vezane uz servisiranje dugova i osiguranje likvidnosti za gospodarstvo pogođeno krizom. Privatni i poslovni klijenti poslovnih banaka uvjerljivo najviše dosad su posezali za moratorijima. Trenutno su, naime, “na ledu” obveze po 40,2 milijarde kuna njihova duga po bankovnim zaduženjima.

Najveći dio, 24,8 milijardi kuna, odnosi se na moratorije sektoru poduzeća. Pritom valja primijetiti da su većini onih koji su tražili ‘timeout’ kupujući vrijeme i nadajući se normaliziranju situacije oni i odobreni. U raznim drugim aranžmanima za olakšanje servisiranja dugova koji su omogućeni Covid-19 mjerama u nadležnosti Hrvatske narodne banke je daljnjih 1,57 milijardi kuna kreditnog duga.

Oni se uglavnom odnose na razne oblike restrukturiranja izloženosti po zaduženjima korporativnog sektora, na koji otpada 1,46 milijardi kuna vrijednosti tih aranžmana.

Istodobno, oni koji su u borbi s posljedicama koronakrize na novčane tijekove odlučili posegnuti za Covid-19 mjerama vezanim uz zajmove za likvidnost češće su se očito odlučivali za HBOR, odnosno HAMAG-BICRO.

Poslovne banke su dosad kroz tzv. novu izloženost u okviru korona-mjera odobrile samo 742 milijuna kuna, od čega 710 milijuna tvrtkama. No, i sam broj zahtjeva za tim obrtnim sredstvima kod banaka je daleko manji nego npr. za moratorije, za koje su se prijavili deseci tisuća građana i tisuće tvrtki, obrtnika i OPG-ova. Spomenutih 710 milijuna odobreno je kroz 190 zajmova za 140 pravnih osoba, s tim da se ni broj odbijenih tu ne mjeri tisućama. Odbijeno je 287 zahtjeva koje je podnijelo 270 klijenata.

Podaci središnje banke pokazuju da je zaključno s krajem prošlog mjeseca moratorije zatražilo 7140 pravnih osoba, i to za oko 10,7 tisuća kreditnih partija i 29 milijardi kuna duga. Velika većina zahtjeva je i obrađena, pri čemu ih je gotovo 9,9 tisuća prihvaćeno (za 6688 tvrtki), a samo 408 zahtjeva podnesenih od 267 poduzeća je 
odbijeno.

Još rjeđe su bile odbijenice (i apsolutno i relativno) za poduzetnike koji su iskazali interes da sa svojim bankama osmisle plan restrukturiranja odnosno reprogramiranja dugova.

Samo u 20-ak slučaja banke i klijenti se “nisu našli” oko toga, dok je na taj način redefinirano 408 kreditnih partija 277 dužnika.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Obrtnici i OPG-i također su se daleko češće odlučivali na moratorije.

Zatražilo ih je nešto manje od 3100, a odobreni su za njih gotovo 2930 (s blizu četiri tisuće kredita), uz samo stotinjak zahtjeva kojima nije udovoljeno.

Brojnošću zahtjeva za privremenim zamrzavanjem plaćanja obveza po kreditima prednjače, dakako, građani. Moratorije ih je od eskalacije koronavirusa do kraja srpnja zatražilo više od 42,6 tisuća, i to za 56 tisuća kreditnih partija s više od 9,2 milijarde kuna glavnice duga. I tu procedure nisu bile prezahtjevne pa je većina zahtjeva i obrađena. Za više od 44 tisuće partija (34 tisuće osoba ) moratoriji su odobreni, čime su privremeno zamrznute obveze plaćanja rata za dug od 7,67 milijardi kuna. Istodobno, dug za koji moratoriji nisu odobreni iznosi više od 1,1 milijardu kuna.

Koliko je zahtjeva za moratorije, reprograme i kredite za likvidnost u okviru COVID-19 mjera dosad zaprimio HBOR te koji su iznosi odobreni, iz te državne razvojne banke nisu nam uspjeli odgovoriti do zaključenja ovog broja. No, i u slučaju HBOR, pogotovo kad se tome dodaju i programi HAMAG-BICRO-a,radi se o milijardama kuna.

Za inicijalne prijave za kredite za likvidnost, odgode plaćanja te reprograme u sklopu protukriznih mjera Fina je proljetost izradila posebno sučelje MJERE, a te su prijave potom prosljeđivane bankama, HBOR-u i HAMAG-BICRO-u. nost, odgode plaćanja te reprograme kredita dosad zabilježeno putem portala MJERE pri Fini, koje se potom prosljeđuju bankama, HBOR-u i HAMAG-BICRO-u? (neki su programi zaključeni, ali neki su nedavno i otvoreni za prijave). Kako kažu u Fini, dosad su zaprimili ukupno 7415 inicijalnih prijava za kredite za očuvanje financijske likvidnosti, a ta je brojka na tragu procjena da su se poduzetnici kod tih zajmova znatno manje okretali poslovnim bankama. Uz to, za odgode kredita putem Finina portala zaprimljenmo je 16 tisuća inicijalnih prijava, a za reprograme 1873. Dakle, zajedno više od 25 tisuća inicijalnih prijava.

No, problem je što moratoriji kao najmasovniji oblik olakšica za kojima se posezalo, imaju rok trajanja. On se može i pomaknuti, kao što su za pojedine djelatnosti poput turizma već definirani duži rokovi, ali većini će korisnika vjerojatno istek moratorija ipak doći prerano.

Rast ukupnih kredita 2020.

Inače, ukupni krediti banaka svim sektorima, uključujući i državu i privatni sektor, u lipnju su prvi put nakon deset mjeseci uzastopnog rasta smanjeni. Na kraju lipnja iznosili su 272,3 milijarde kuna ili 53,8 milijuna manje nego u svibnju. No, u odnosu na lanjski lipanj stanje ukupnih kredita bilježi porast za gotovo 18 milijardi kuna ili 7,1 posto, a tijekom prvog polugodišta povećani su 11,9 mlrd. kuna ili 4,6 posto.

Približno polovica ukupnih kredita odnosi se na sektor kućanstava (134 mlrd.) kod kojih je u lipnju zabilježeno blago nominalno povećanje (za 319 milijuna ili 0,2%), a to ujedno znači nastavak usporavanja rasta na godišnjoj razini na 4,2 posto (+5,4 mlrd.).

Krediti poduzećima tijekom lipnja su smanjeni za 180 milijuna, na 86,3 milijarde, ali su na godišnjoj razini povećani za 3,4 mlrd. kuna ili četiri posto. Daleko najveći godišnji rast, čak 28,6 posto, bilježe plasmani središnjoj državi. Od sredine 2019. oni su kao posljedica pandemije i pratećih državnih mjera povećani za 9,6 milijardi, na 43,4 mlrd. kuna.