Prema posljednjim podatcima HNB-a, tijekom svibnja 2006. godine nastavljen je znatniji rast ukupnog vanjskog duga Hrvatske te je na kraju promatranog mjeseca iznosio 27,1 milijardu eura, što je povećanje od 3,3 milijarde eura ili za 13,8 posto u odnosu na svibanj prošle godine. Istovremeno, udio vanjskog duga u procijenjenom BDP-u za drugo ovogodišnje tromjesečje iznosio je 83,1 posto. U odnosu na travanj, zabilježeno je povećanje razine vanjske zaduženosti za oko 318 milijuna eura, odnosno 1,18 posto, dok je od početka godine povećan za 6,2 posto, odnosno nominalno za 1,59 milijardi eura. Osim trenda rasta, nastavljen je i trend promjene u strukturi duga pa je tako svibanjski rast vanjskog duga uglavnom generiran natprosječno snažnim povećanjem zaduženosti poslovnih banaka i ostalih domaćih sektora. U usporedbi s krajem svibnja 2005. godine, vanjski dug je povećan za više od 3,3 milijarde eura. Istovremeno, na godišnjoj razini i dalje bilježimo dvoznamenkasti rast duga od 13,9 posto. Tijekom svibnja 2006. godine vanjski dug države zabilježio je tek neznatne promjene te je i dalje iznosio 6,5 milijardi eura, odnosno oko 24 posto ukupnog vanjskog državnog duga. U usporedbi s prošlogodišnjim svibnjem, vanjski dug države smanjen je za oko 350 milijuna eura, što je uglavnom posljedica refinanciranja vanjskog zaduženja države na domaćem tržištu. Oko 39 posto ukupnog vanjskog duga Hrvatske odnosi se na dug poslovnih banaka, koji je na kraju promatranog mjeseca iznosio 10,4 milijarde eura. Usporedbe radi, potkraj 2005. godine vanjski dug RH iznosio je 25,5 milijardi eura što je također bio porast u odnosu na 2004. godinu i to za 12 posto. Međutim od 2004. godine do kraja 2005. udio vanjskog duga je smanjen što se sada nije ponovilo. Tijekom svibnja vanjski dug bankarskog sektora iznosio je nešto više od 150 milijuna eura, dok je godišnji rast iznosio oko 2,1 milijardu eura. Relativni godišnji rast vanjskog zaduženja bankarskog sektora iznosio je natprosječno visokih 25 posto. Dug ostalih domaćih sektora, odnosno poduzeća na kraju ovogodišnjeg svibnja dosegnuo je razinu veću od 7,6 milijardi eura nakon što je tijekom promatranog mjeseca dug dodatno povećan za 130 milijuna eura. Također, i sektor poduzeća bilježi natprosječno visok godišnji rast inozemnog zaduženja od 21%, dok je nominalni rast iznosio više od 1,3 milijarde eura. Podatci o vanjskom dugu do kraja svibnja pokazuju da su banke i poduzeća i dalje glavni generatori rasta vanjskog zaduženja. Ovakav rast zaduženja dokaz je da velik dio stanovništva još uvijek živi na kredit i da kratkoročno financiranje stavlja ispred dugoročnog.
RBA Analize