Ekonomisti, političari i sveučilišni profesori stvaraju enorman pritisak na talijanskog premijera Marija Montija da ne traži pomoć iz Europe. “Možemo sami”, glasan je i jasan poklič Talijana. Njihov je prijedlog da umjesto da se traži pomoć, iskoriste se ogromni, ali često skriveni resurse države za rezanje ogromnih dugova. Jer ako Italija uzme pomoć, tvrde, ‘postat će taoc diktata Njemačke i Bruxellesa’, . Posljednji prijedlog u utorak su odaslala dva člana talijanskog parlamenta, Gulio Santagata i Giacomo Portas, koji vjeruju da se Talijane može uvjeriti da zbog nacionalnih interesa dio svojih poreza mogu platiti unaprijed.“Prije nego završimo kao Grci, želimo pokazati da se sami možemo spasiti”, kazao je Santagata za Financial Times. Iako i sam vjeruje da ova mjera ne bi riješila talijanski problem duga, ipak se nada da će potaknuti Montijevu vladu na akciju.

Još radikalniji prijedlog stigao je i stranke desnoga centra bivšeg premijera Silvija Berlusconija, koji se priprema za veliku kampanju za izbore koji će se održati iduće godine. Renato Brunetta, koji želi postati budući ministar financija i koji radi na tom prijedlogu, kaže kako je cilj srezati talijanski dug, koji sada iznosi dva bilijuna eura, i to za 400 milijardi u idućin pet godina. Iako je FT-u odbio otkriti detalje, potvrdio je da je ideja osnovati privatni fond koji bi imao vrhunski rejting koji bi koristio ne stratešku javnu imovinu koju bi alocirala vlada, a koja bi se koristila kao temelj za izdavanje obveznica. “Možemo to učiniti sami. Italija je bogata zemlja sa visokim potencijalom uštede”, kazao je Brunetta. Uštedom na isplatama kamata na dug, koji se trenutno godišnje penje i do 80 milijardi dolara, koristile bi se za rezanje poreza i lomljenje začarane spirale prisilne štednje i recesije. Za razliku od političara, sveučilišni profesori i stručnjaci dali su znatno umjerenije pristupe rješavanju problema u Italiji. Francesco Giavazzi, profesor na Sveučilištu Bocconi tvrdi da bi traženje spasa u Bruxellesu bio neprihvatljiv gubitak suvereniteta koji bi stvorila demokratski ne izabrana i tehnička vlada i to netom prije parlamentarnih izbora. Predlaže da Italija prestane sa izdavanjem srednjoročnih i dugoročnih obveznica od ukupno 100 milijardi eura do proljeća kada će se održati izbori. Umjesto toga, državna agencija Cassa Depositi e Prestiti, kojom izravno upravlja ministarstvo financija mogla bi iskoristiti svoju licenciju banke i osigurati kredit kod Europske središnje banke i otkupiti dug. Isto tako, ako bi se ukinuo financijski porez na kamate od obveznica, to bi ohrabrilo domaće investitore da kupe više tih dužničkih papira. Njegov prijedlog podržavaju i neki bankari koji vjeruju da bi dugoročno Italija, koja je treće najveće tržište obveznica na svijetu, mogla postati kao Japan u kojemu većinu državnog duga drže domaći investitori.

Mišljenje struke

Otvoren prostor za dijalog
Recesija s dvostrukim dnom, koja u Italiji hara već godinu dana, proširila se i na drugo tromjesečje ove godine. Bruto domaći proizvod pao je 0,7 posto u odnosu na prvi kvartal, što je znatno lošije od onoga što su analitičari očekivali. No, statistika je još pesimističnija u odnosu na prošlu godinu. Tako je BDP u drugom tromjesečju pao 2,5 posto u odnosu na isto vrijeme lani. Pad je zabilježen u cijeloj industriji, uslugama i poljoprivredi.