Bivši dužnosnik Bank of England i profesor političke ekonomije na čuvenoj London School of Economics Willem Buiter smatra da bi Grčka mogla postati prva država Europske unije koja će bankrotirati.

“Pet je do 12 za Grčku”, kazao je Buiter u srijedu u intervjuu za Bloomberg TV. Buiter bi u siječnju trebao postati glavni ekonomist američke banke Citigroup. Buiter smatra da bankrot Grčke nije neizbježan, ali je potrebno što prije pokrenuti radikalna rezanja proračunskih troškova i povećati porezno opterećenje. Buiterovim stavovima pridružio se i guverner njemačke Bundesbanke Axel Weber. On je u utorak, govoreći pred međunarodnim klubom poslovnih novinara okupljenih u Frankfurtu, izjavio kako “grčka vlada i svi odgovorni vide jasnu potrebu implementiranja konkretnih koraka za konsolidaciju proračuna”. Kako sada stvari stoje, Grčku bi od bankrota koji predviđa sve više analitičara mogao spasiti “europski padobran”. Naime, europski povjerenik za ekonomsku i monetarnu politiku Joaquin Almunia izjavio je u utorak kako je Europska komisija (EK) spremna pomoći grčkoj vladi u krpanju proračunske rupe. Podsjetimo, grčki deficit proračuna ove će godine dosegnuti 12,7 posto BDP-a, a javni dug, umjesto dopuštenih 60 posto BDP-a, čak 112 posto. Almunia je istaknuo kako je “EK spreman pomoći grčkoj vladi u definiranju sveobuhvatnog programa reforme i konsolidacije u okviru ugovornih odredbi za države članice eurozone”.

Mjere prisile
No grčki ministar financija George Papaconstantinou u srijedu je za Bloomberg TV odbacio svaku mogućnost grčkog bankrota te dodao kako vlada ne namjerava koristiti pomoć Europske komisije. Buiter smatra da će se Grčka ipak obratiti ostatku Europe za pomoć, ali malo kasnije i zaobilaznim putem. “Najvjerojatnije će prvo potražiti pomoć Međunarodnoga monetarnog fonda, a tek kad sklope vjerodostojan ‘stand-by’ aranžman, postat će im dostupna i financijska pomoć iz Bruxellesa, SAD-a ili nekoliko europskih država”, smatra Buiter. No Axel Weber, član Vijeća guvernera Europske središnje banke, smatra da Europska unija posjeduje instrumente kojima može prisiliti službenu Atenu da se pridržava odredbi koje vrijede za članice eurozone. Prema pisanju Financial Timesa, novoj je grčkoj socijalističkoj vladi stiglo upozorenje iz vrha Europske središnje banke (ECB) kako imaju godinu dana vremena da stabiliziraju javne financije. U suprotnom, državne će obveznice ECB prestati smatrati za kolateral grčkih banaka prilikom posuđivanja novca od europske središnje banke.

Snižen rejting
Prema navodima Financial Timesa, ministri financija članica eurozone mogli bi Grčkoj izreći i određene sankcije zbog kršenja sporazuma o rastu i stabilnosti. Europske je ministre najviše naljutila nepouzdanost službenih podataka koji dolaze iz službene Atene. Naime, početkom ove godine u Bruxellesu su procjenjivali da bi grčki ovogodišnji deficit proračuna mogao biti malo iznad dopuštenih tri posto bruto domaćeg proizvoda. Briselska administracija navodno će i dalje raditi pritisak na vladu u Ateni da što prije poduzme mjere koje bi smanjile proračunske troškove i smanjile golemi jaz između javnih prihoda i rashoda. Bio grčki bankrot izgledan ili ne, vodeće agencije za kreditni rejting ne gledaju previše optimistično na financijski položaj te države. Nakon što su u ponedjeljak agencije Standard & Poor’s i Moody’s najavile mogućnost snižavanja kreditnog rejtinga sljedeće godine, agencija Fitch to je već učinila u utorak. Grčki kreditni rejting sada je ocijenjen s BBB+ pa je prvi put u posljednjih deset godina grčki rejting kod te agencije pao ispod ocjene A. Na sve očitije financijsko potonuće zemlje reagirala je i Atenska burza, čiji je indeks u posljednja tri dana potonuo za 11 posto.