Međunarodni monetarni fond (MMF) sve više odustaje od svoje dosadašnje prakse da pružanje financijske pomoći državama uvjetuje nametanjem stroge fiskalne politike, rekli su Bloombergu analitičari velikih europskih i američkih banaka. Međutim, takav odmak od dosadašnje prakse, koja je često znala završiti s još gorim posljedicama za države, najviše bi se mogao obiti o glavu istočnoeuropskim zemljama poput Mađarske i Letonije, tvrde analitičari.

Odgoda oporavka
Naime, ako ne postoje precizno definirani zahtjevi za provođenje reformi, zemlje koje trebaju zajmove neće ih same provesti i tako će odgoditi vlastiti prijeko potreban oporavak. MMF-u, koji posljednjih nekoliko mjeseci proživljava pravu političku i ekonomsku renesansu, na londonskom sastanku na vrhu G20 potvrđena je središnja uloga u borbi protiv globalne ekonomske krize. Organizacija je svjetsku recesiju dočekala sa 250 milijardi dolara spremnih za plasiranje u desetak država diljem svijeta, a u Londonu je dobila dodatnih 750 milijardi. Povećan je i fond specijalnih prava vučenja (SDR) na 250 mlrd. dolara, no veći dio tih sredstava dobit će zapadne države. Popuštanje strogih zahtjeva za redukcijom javne potrošnje, na što upozoravaju analitičari, polako uočavaju i u sjedištu MMF-a. “Do sada je u svijetu prevladavala percepcija kako MMF previše zahtijeva od država s kojima je sklapao stand-by aranžmane.

Nedovoljno uvjeta
No sada postoji opasnost da se otišlo predaleko u nepostavljanju dovoljno uvjeta”, rekao je Claudio Loser, bivši šef MMF-a za zapadnu hemisferu. Dokaz Loserovim riječima dolazi iz Mađarske. Prema tvrdnjama Zoltána Töröka, analitičara Raiffeisen International banke, MMF je u Mađarskoj bio “vrlo mekan”. Nakon prvotnog zahtjeva za smanjenjem proračunskog deficita sa 3,4 na 2,6 posto MMF je prihvatio i smanjenje proračuna na 3 posto, tvrdi Török.