Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

MMF na mukama jer ne zna kako bi najbolje potrošio tisuću milijardi dolara

Autor: Poslovni.hr
22. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Aktivističke organizacije radit će pritisak kako bi siromašne zemlje od MMF-a dobile darovnice, a ne zajmove koji bi mogli ponovno dovesti do dužničke krize u Africi

Ovog vikenda ministri financija i guverneri središnjih banaka iz raznih dijelova svijeta okupit će se u Washingtonu na redovitim proljetnim zasjedanjima Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kako piše Glas Amerike, jedna od tema ovih skupova bit će – kako najbolje uporabiti tisuću milijardi dolara koji su čelnici skupine G-20 namijenili Međunarodnom monetarnom fondu. Premda su čelnici 20 najvećih ekonomija svijeta na sastanku prošlog mjeseca obećali tisuću milijardi dolara MMF-u za zajmove i druge vrste pomoći u ublažavanju globalne ekonomske krize, neka pitanja još uvijek nisu rješena. Primjerice, odakle će se namaknuti stotinu milijardi dolara što su ih čelnici skupine G-20 obećali multilateralnim organizacijama poput Afričke i Azijske banke za razvoj. Nadalje, treba razjasniti pojedinosti korištenja 250 milijardi dolara vrijednih posebnih prava vučenja iz Međunarodnog monetarnog fonda. Prema planu, oko 19 milijardi dolara posebnih prava vučenja pripalo bi siromašnijim zemljama, a oko 60 milijardi zemljama sa srednjim prihodom poput Meksika ili Brazila. MMF dijeli posebna prava vučenja među zemljama s obzirom na veličinu njihovog glasačkog uloga u MMF-u. Soren Ambrose iz nevladine organizacije ActionAid International, sa sjedištem u Nairobiju kaže da će veće industrijske zemlje, koje imaju veći postotak glasova u izvršnom odboru MMF-a, dobiti više posebnih prava vučenja od siromašnih zemalja. “Zemlje članice mogu unovčiti svoja posebna prava vučenja. One jedino moraju platiti redovnu kamatu MMF-u kao pristojbu za konverziju tih prava u novac” kaže Ambrose. Skupina G-20 pristala je, također, prodati više od 400 tona zlatnih rezervi Međunarodnog monetarnog fonda.

Ovog vikenda ministri financija i guverneri središnjih banaka iz raznih dijelova svijeta okupit će se u Washingtonu na redovitim proljetnim zasjedanjima Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

Kako piše Glas Amerike, jedna od tema ovih skupova bit će – kako najbolje uporabiti tisuću milijardi dolara koji su čelnici skupine G-20 namijenili Međunarodnom monetarnom fondu. Premda su čelnici 20 najvećih ekonomija svijeta na sastanku prošlog mjeseca obećali tisuću milijardi dolara MMF-u za zajmove i druge vrste pomoći u ublažavanju globalne ekonomske krize, neka pitanja još uvijek nisu rješena. Primjerice, odakle će se namaknuti stotinu milijardi dolara što su ih čelnici skupine G-20 obećali multilateralnim organizacijama poput Afričke i Azijske banke za razvoj. Nadalje, treba razjasniti pojedinosti korištenja 250 milijardi dolara vrijednih posebnih prava vučenja iz Međunarodnog monetarnog fonda. Prema planu, oko 19 milijardi dolara posebnih prava vučenja pripalo bi siromašnijim zemljama, a oko 60 milijardi zemljama sa srednjim prihodom poput Meksika ili Brazila. MMF dijeli posebna prava vučenja među zemljama s obzirom na veličinu njihovog glasačkog uloga u MMF-u. Soren Ambrose iz nevladine organizacije ActionAid International, sa sjedištem u Nairobiju kaže da će veće industrijske zemlje, koje imaju veći postotak glasova u izvršnom odboru MMF-a, dobiti više posebnih prava vučenja od siromašnih zemalja. “Zemlje članice mogu unovčiti svoja posebna prava vučenja. One jedino moraju platiti redovnu kamatu MMF-u kao pristojbu za konverziju tih prava u novac” kaže Ambrose. Skupina G-20 pristala je, također, prodati više od 400 tona zlatnih rezervi Međunarodnog monetarnog fonda.

Očekuje se da će na taj način biti prikupljeno jedanaest milijardi dolara, a dio tog novca bit će uporabljen za financiranje zemalja u razvoju. MMF također ima program Flexible Credit Line, iz kojeg se daju izvanredni zajmovi zemljama koje su se potvrdile fiskalno discipliniranima. Neki analitičari zabrinuti su da će taj novac iskoristiti srednje ekonomije, a da će siromašne zemlje – koje najviše trebaju pomoć – biti zaobiđene. Jesse Griffiths koordinator je organizacije Bretton Woods Project koja prati rad Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda te njihove napore za pomoć siromašnim zemljama i zaštitu okoliša: “Pitanje je koje će zemlje imati pristup toj kreditnoj liniji. Za sada to su one koje izgledaju dovoljno stabilno poput Meksika ili Poljske. Malo je vjerojatno da će MMF dati pristup najsiromašnijim zemljama.” Očekuje se da će tijekom proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda aktivističke organizacije vršiti pritisak kako bi siromašne zemlje dobile darovnice, a ne zajmove koji bi, prema mišljenju aktivista, mogli ponovno dovesti do dužničke krize u Africi. Afričke zemlje danas duguju donatorima oko 400 milijuna dolara. Aktivisti, također, potiču čelnike MMF –a i Svjetske banke da nove zajmove ne uvjetuju mjerama štednje, poput smanjenja javnih troškova i povećanja kamatnih stopa, što se obično traži u normalnim okolnostima.
(pd)

Autor: Poslovni.hr
22. travanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close