Opet konfuzija oko Grčke. Dok su iz te zemlje, i to iz usta ministra financija, stizale vijesti da je vlada napokon postigla sporazum s inspektorima takozvane trojke, međunarodni kreditori to su demantirali. Yannis Stournaras javnosti je u srijedu bio poručio da je zemlji čije financije vodi odobreno dvogodišnje produljenje roka za provođenje svih reformi, uključujući i one najnovije teške 13,5 milijardi eura koje tek trebaju biti odobrene u tamošnjem parlamentu. Signalizirao je i da je vlada u Madridu na korak da  osigura isplatu nove tranše europske financijske pomoći vrijedne 31 milijardu eura, čime bi se izbjeglo presušivanje državne blagajne. Grčka na taj novac očajnički računa kako bi izbjegla bankrot te kako bi podmirila troškove za najosnovnije stvari poput lijekova koje neke farmaceutske kompanije odbijaju isporučivati dok im država ne podmiri  sva dugovanja.

Novac bankarima?

No kako piše The New  York Times, najveći dio europskog novca (85%) proslijedio bi se  bankarskom sektoru kako bi se spasile kapitalne rezerve koje su okopnile zbog otpisa dijela grčkoga duga koji je bio "u rukama" tamošnjih kreditora. Premijer Antonis Samaras već je i prije izjavljivao da bi europski novac trebao pokrenuti zamrlo kreditiranje, iako malo tko vjeruje da će banke na kraju eure proslijediti gospospodarstvu. Puno je izglednije, kažu, da će novac zadržati za sebe. No bilo kako bilo, prvo što Samaras mora postići je odobrenje parlamentaraca za novu rundu štednje i to prije 12. studenoga kada se u Bruxellesu ponovno sastaju europski ministri financija kako bi, među ostalim, raspravljali o tome treba li Gerčkoj odobriti novu tranšu već dogovorene financijske pomoći.Drugi dio priče je i dodatno financiranje koje bi Grcima bilo potrebno zbog dvogodišnjeg produljenja roka za provođenja mjere štednje. Preliminarni izračuni govore da bi moglo biti riječi o 16 do 20 milijardi eura, no konačna brojka neće se znati sve dok predstavnici međunarodnog monetarnog fonda, Europske središnje banke i Europske unije ne objave finalni zaključak o stanju u Grčkoj. A upravo iz njihovih redova stižu upozorenja da Samaras i njegov narod još ne mogu računati na ništa. "Istina je da je proteklih dana bilo napretka, ali neki ključni problemi još nisu posve riješeni, problematiku nekih financiranja tek treba uskladiti", stoji u priopćenju MMF-a objavljenom u srijedu kasno uvečer. Gotovo istu stvar rekao je član odbora direktora ECB-a Joerg Asmussen. "Još nema konačnog dogovora između trojke i grčke vlade, iako napretka ima", rekao je.

Otpor zbog ESM-a

Osim toga, gotovo pa je sigurno da bi dodatni euri za Grke, bude li to uopće odobreno, trebali stići iz trajnog kriznog fonda – Europskog stabilizacijskog mehanizma koji je i formalno profunkcionirao 8. listopada. No teško da će i ta priča ići glatko, zemlje poput Finske, Nizozemske, ali i Njemačke tome će se sigurno protiviti što bi samo dodatno moglo zakomplicirati situaciju i produljiti agoniju grčkog naroda.  Situaciju je u četvrtak dodatno zakomplicirao njemački list Handelsblatt koji tvrdi  da je od pouzdanih izvora doznao da je Grcima zapravo već odobren novi kredit od 20 milijardi eura te da će to i službeno biti objavljeno na već spomenutom, idućem  sastanku ministara financija eurozone.