Menadžeri mirovinskih fondova u Hrvatskoj, ali i u cijeloj srednjoj Europi, strahuju od domino-efekta koji bi mogao krenuti iz Mađarske, doznaje Poslovni dnevnik iz dobro upućenih izvora. Pitanje je, naravno, hoće li ideju mađarske vlade o de facto nacionalizaciji drugoga mirovinskog stupa, odnosno novca koji se nalazi u obveznim mirovinskim fondovima (OMF), preuzeti i druge države, kaže jedan menadžer domaćeg OMF-a nakon kontakata s kolegama iz Mađarske i Češke. U Hrvatskoj je još i svježe sjećanje na uvođenje poreza bankama u Mađarskoj, o kojem se kod nas tjednima špekuliralo. “Mađarska vlada pokušava ‘staviti šapu’ na imovinu koju su Mađari uštedjeli u mirovinskim fondovima. Nešto slično se već pokušalo u Slovačkoj, ali s vrlo malo uspjeha. Takvi su potezi vrlo štetni jer proizvode male ili nikakve kratkoročno pozitivne efekte za proračun, a stvaraju nepopravljivu dugoročnu štetu jer uništavaju zdravu osnovu za buduće mirovine današnjih zaposlenika”, smatra još jedan sugovornik Poslovnog dnevnika blizak domaćim mirovinskim fondovima.

Neodgovorni pokušaj
On ističe kako je riječ o neodgovornom pokušaju krpanja proračuna prisvajanjem privatne štednje. Podsjetimo, Mađarska je propisala da se mirovinski doprinosi koji su dosad išli u tzv. drugi mirovinski stup do kraja iduće godine preusmjeruju u proračun. Također osiguranicima učlanjenim u obvezne mirovinske fondove omogućen je prelazak ponovno u prvi mirovinski stup, odnosno povratak u “državnu mirovinu”. Za sada je sve na dobrovoljnoj bazi, međutim cijela situacija ostavlja dojam kako bi dobrovoljnost mogla postati obveza. “Takvi potezi apsolutno nemaju smisla, štoviše rekao bih da su neodgovorni jer se trenutni proračunski problemi rješavaju na teret budućnosti. Naime, sva problematika budućih mirovina zbog kojih su i provođene mirovinske reforme sada su jednake ili veće, a rezultati reforme se poništavaju. U tome svakako nema prevelike odgovornosti”, rekao nam je menadžer jednoga domaćeg mirovinskog fonda koji je želio ostati anoniman. U Hrvatskoj je, kažu nam čelni ljudi naših OMF-ova, situacija potpuno drukčija i država za sada nema namjeru prisvojiti nešto više od 34 milijarde kuna obvezne mirovinske štednje građana.

Populistička neodgovornost
“Hrvatski politički establišment, unatoč jednom neuspjelom pokušaju zaustavljanja mirovinske reforme, za sada ne pokazuje namjeru biti populistički neodgovoran. U Hrvatskoj je svijest o potrebi stvaranja kvalitetne osnove za buduću mirovinu današnjih zaposlenika, čini se, dovoljno jaka da bi inicijativa poput ove u Mađarskoj doživjela neuspjeh”, poručuju iz najvećega domaćeg mirovinskog fonda, AZ fonda. Potez mađarske vlade, osim na buduće mirovine, ima dalekosežne posljedice i za cijelu tamošnju financijsku industriju. “Iako je odluka privremena, prema riječima mađarskih kolega, već je unijela dosta nervoze na tamošnje tržište kapitala jer su i tamo mirovinski fondovi najvažniji domaći institucionalni investitori, a sama neizvjesnost oko članstva u budućnosti i s time povezanoj imovini mirovinskih fondova fond menadžere ograničava kod novih ulaganja”, poručuju iz Erste Plavih mirovinskih fondova. Koliko bi sličan potez u Hrvatskoj mogao imati posljedica na domaće tržište kapitala govore podaci o ulaganjima obveznih mirovinskih fondova.

Primamljiv iznos
Primjerice, samo u domaće dionice imaju izravno investiranih čak 4,3 milijarde kuna. U ostale vrijednosnice i investicijske fondove, osim državnih obveznica, još dodatnih 2,6 milijardi. U Erste Plavim fondovima upozoravaju kako je mađarski primjer eklatantan primjer politike koja kratkoročne ciljeve pretpostavlja dugoročnim interesima i potrebama. “Da bi Mađari riješili kratkoročne probleme s visokim proračunski deficitom (kao posljedice prošle financijske krize, ali i neumjerene javne potrošnje), odlučili su si pomoći sredstvima poreznih obveznika, a s time su bitno ugrozili buduće mirovine ljudi koji će za 15-20 godina početi odlaziti u mirovinu”, kažu.U Hrvatskoj se u obvezne mirovinske fondove godišnje slije oko 4,5 milijardi kuna neto mirovinskih doprinosa građana. Vrlo je to primamljiv iznos ako se uzme u obzir da se proračunski deficit za iduću godinu, primjerice, planira u iznosu od gotovo 15 milijardi kuna. Činjenica je da s obzirom na negativne demografske trendove, nizak natalitet i produživanje očekivanog životnog vijeka sadašnji mirovinski sustav u zemljama gdje postoje samo državni mirovinski sustavi nema budućnosti. “Zato nije ni čudno da i na razini EU traju rasprave, pišu se programi kako u novim uvjetima budućim umirovljenicima omogućiti adekvatne i održive mirovine. Nije čudno ni to da razvijene zemlje na razne načine mijenjaju državni mirovinski fond i potiču razne oblike privatne mirovinske štednje. Ne samo dobrovoljne nego i obvezne mirovinske štednje”, kažu u Ersteu. Ističu da iako su OMF-ovi češći u tranzicijskim zemljama, ne treba zaboraviti ni to da od 2012. godine sustav obvezne mirovinske štednje u mirovinskim fondovima uvodi i Velika Britanija, koja je ipak predvodnik trendova na svjetskim financijskim tržištima. Gorući problem, pored svakodnevne fiskalne bitke koju vodi hrvatska Vlada, jest i status quo mirovinske reforme.

Nastavak reforme
Menadžeri fondova već dugo upozoravaju na potrebu njezina nastavka, barem kroz povećanje stope doprinosa za drugi mirovinski stup. No unatoč teškoj situaciji u gospodarstvu, predsjednik Uprave Raiffeisen OMF-a Damir Grbavac kaže kako nas neće zadesiti ‘mađarski model’. “Unatoč tome što smo propustili neke jako bitne odluke i promjene projektirane kao nužne za budućnost prije početka uvođenja mirovinske reforme, a promjenama u pravima iz prvoga mirovinskog stupa neopravdano u javnosti stvorili dojam da mirovinski fondovi ne izvršavaju svoju ulogu, vrlo kvalitetno smo izgradili sustav institucija i instituta, ono što zovemo infrastrukturom za funkcioniranje mirovinskih fondova, solidnim prinosima u dugom roku ispunili očekivanja barem objektivne stručne javnosti i stvorili uvjete za daljnji razvoj sustava i nastavak mirovinske reforme”, smatra Grbavac. Prvi čovjek Raiffeisen fonda ističe kako smo po razvijenosti te infrastrukture, između ostalog, napredniji od mnogih novih članica Europske unije. “Imamo razloga vjerovati da će kretanje u ovom smjeru nastaviti, a najkonkretnije jamstvo za to je činjenica da je Programom gospodarskog oporavka predviđeno ozakonjenje postepenog povećanja stope doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje. Ako se ne varam, o ovom pitanju slične stavove imaju i vlast i oporba”, zaključuje Grbavac.

Udruga fondova

Ustavna tužba Stabilitasa
Udruga 18 mađarskih mirovinskih fondova imenom Stabilitas oštro je reagirala na vladin plan “uzimanja” mirovina. Oni su od Ustavnog suda zatražili poništavanje spornog zakona koji je potpisao i predsjednik koji je time izravno prekršio postulate ustavne države, Zakon o privatnom vlasništvu, a zakon je i retroaktivan. Iz udruge su upozorili članove mirovinskih fondova da ne prelaze u državni sustav dokle god zakon točno ne definira svaki detalj zakona i kalkulacije prelaska.

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom