Kad bi građane danas pitali biste li podržali ukidanje obveznih mirovinskih fondova 55 posto bi ih odgovorilo odlučno ne!

Jedan je to od podataka iz analize Raiffeisen banke i njezinog analitičkog tima kojeg predvodi Zrinka Živkovićš Matijević. Tek bi 21 posto građana podržalo ukidanje mirovinskih fondova, a ostali nemaju mišljenje o njihovoj važnosti. Takvo je dvanaest godina nakon početka reforme raspoloženje prema fondovima koji u ovom trenutku imaju najveći kapitalni bazen u Hrvatskoj. U obveznim mirovinskim fondovima leži više od 60 milijardi kuna štednje građana, a 81 posto domaćih ulaganja plasirano je u državne obveznice dok je oko 16 posto kapitala plasirano u domaće tvrtke.

Neke su države u okruženju poput Mađarske u međuvremenu nacionalizirale štednju, odnosno povukle taj novac u proračun, ali osim vrlo kratkog efekta povećanja likvidnosti taj potez nije doveo do oporavka sustava. "Glavni nedostatak ovakvih reverznih mjera u mirovinskom sustavu je taj što ostavlja nepravedan sustav u odnosu na buduće generacije koje su izgubile sadašnju priliku da se izdvajanjima u individualni II. stup mirovinske štednje samostalno pobrinu za vlastiti veći prinos u trenutku kad i sami postanu korisnici svojih mirovina", piše analitičarka Živković Matijević.Naime, 'mađarski model' nameće da se mirovinska štednja troši na trenutne umirovljenike po principu međugeneracijske solidarnosti, dok budućnost mirovina onih za njih štede ostaje u sjeni relativnog povećanja broja budućih umirovljenika čije će isplate ovisiti o tadašnjem ekonomskom stanju nacionalne ekonomije.

S obzirom da sve projekcije govore u prilog daljnjem opadanju odnosa osiguranika i umirovljenika, kaže se u studiji, logički se nameće zaključak da ovakva mjera "gašenja" II. stupa sa sobom nedvojbeno donosi implicitno veći mirovinski dug u budućnost. Manje radikalnu mjera smanjenja stope izdvajanja u II. stup što se dogodilo u Poljskoj analitičari također vide kao korak unatrag u slučaju da je ne prati ograničavanje javnog duga, što je Poljska definirala i Ustavom. Za Hrvatsku analitičarka preporučuje nastavak mirovinske reforme, odnosno Živković Matijević poziva na povećanje izdvajanja u II mirovinski stup. Opći zaključak studije je da se mirovinski sustav nikako ne smije promatrati kao kasica prasica nijedne Vlade.