Imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova (OMF) na kraju veljače iznosila je 53,07 milijardi kuna. Posljednji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pokazuju da je ukupna imovina najvećih institucionalnih investitora u Hrvatskoj u ovoj godini skočila za 1,94 milijarde kuna. U isto vrijeme lani, imovina mirovinaca porasla je za 1,53 milijarde kuna. Dakle, imovina OMF-ova ove je godine porasla za 410 milijuna kuna više nego u isto vrijeme prošle godine. Glavni razlog većeg rasta su ulaganja mirovinaca u vrijednosne i dužničke papire na tržištima kapitala kao i rasta vrijednosti tih papira. 

Utjecaj doprinosa
Prema podacima regulatora, ove godine u prva dva mjeseca obvezni mirovinski fondovi primili su 790,7 milijuna kuna doprinosa od svojih članova. A u istom razdoblju lani, od članova su primili 750,05 milijuna, stoga je jasan zaključak da doprinosi nisu previše utjecali na imovinu fondova. Najviše imovine mirovinci imaju u državnim obveznicama. Riječ je o ukupno 33,57 milijardi kuna, što predstavlja udio od 62,97 posto. Pridodaju li se i ostali domaći vrijednosni papiri, četiri mirovinska fonda u Hrvatskoj imaju 46,06 milijardi kuna, što je 86,39 posto ukupne imovine. Iako je u posljednjih godinu dana imovina u obveznicama četiriju obveznih mirovinskih fondova najviše rasla, to ne znači da su oni i pojačano kupovali te papire. Prema podacima Hanfe usluga za veljaču, imovina u obveznicama porasla je ukupno za 4,65 milijardi kuna na 33,57 milijardi. No, kako nam kaže fond menadžer jednog mirovinskog fonda, posljedica je to rasta cijene tih obveznica u rujnu i listopadu. Ističe da su neki kupovali te vrijednosne papire, ali ne u velikim količinama. Taj rast najviše je posljedica rasta cijene obveznica, objašnjava nam naš sugovornik. Iz statistike regulatora se, kaže nam naš izvor, stoga može iščitati da su mirovinski fondovi u posljednjih godinu dana bili najaktivniji na stranim dioničkim tržištima, kupovali su i domaće kratkoročne vrijednosne papire kao što su trezorski zapisi te fokusirali su se i na investicijske fondove.

Neto imovina
Na tim je stavkama zabilježen najveći rast u relativnim iznosima. Ukupna imovina u stranim dionicama povećala se za 1,72 milijarde kuna. Promatraju li se apsolutni iznosi, AZ fond je u ovom dijelu bio najaktivniji s obzirom na to da je ta imovina porasla za 850 milijuna kuna. Na kraju veljače bila je tri milijarde. U relativnim iznosima, vodeći sa 249,3 posto rasta je Raiffeisenov fond. Prije godinu dana u stranim je dionicama imao gotovo 97 milijuna kuna, a na kraju prošloga mjeseca 338,8 milijuna. Erste Plavi povećao je izloženost za 42,2 posto na 203 milijuna, a PBZ/CO za 182,2 posto na 878,3,7 milijuna kuna. Razlog tome, pojašnjava naš sugovornik, je da su OMF-ovi odlučili kupovati strane dionice očekujući njihov rast, budući da su one zbog likvidnosti atraktivnije od domaćih. Što se tiče agresivnije kupnje trezorskih zapisa Ministarstva financija, što je rezultiralo ukupnim rastom od 1,13 milijardi kuna (+581%), jedino je zapravo AZ fond kupovao. Riječ je o porastu od 1,21 milijarde kuna, što je i "poremetilo" opću sliku. Prošle godine u svom portfelju AZ fond imao je 107,6 milijuna kuna vrijednih trezoraca, a krajem prošloga mjeseca 1,32 milijarde.Svi ostali su smanjili, PBZ/CO i Erste Plavi za 86, odnosno 65 posto, a RBA fond je prodao sve trezorce iz portfelja. U dijelu ulaganja u domaće investicijske fondove, četiri mirovinca najviše su novac stavljali u novčane fondove, kaže nam naš sugovornik. Tu prednjači ulaganje RBA fonda koji je na kraju veljače u investicijskim fondovima imao 387,7 milijuna kuna, što je četiri puta više nego u istom razdoblju lani. Najviše ima uloženo PBZ/CO koji je fond menadžerima stavio na raspolaganje 430,3 milijuna kuna. To je gotovo dvostruko više nego prošle godine kada je u investicijskim fondovima imao 219 milijuna. Erste Plavi fond imao je 311,4 milijuna kuna u investicijskim fondovima, što je rast od 64,4 posto. AZ mirovinski fond imao je 159,8 posto više nego lani, a riječ je o 379,9 milijuna kuna na kraju mjeseca. Ukupna neto imovina sva četiri fonda na kraju veljače iznosila je 53,07 milijardi, četvrtinu više nego u isto vrijeme prošle godine.

Manja zarada

Zbog troška Regosa niža dobit

Društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima u prošloj su godini imala 30 posto manju dobit nego 2011. Prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, četiri društva ostvarila su dobit prije oporezivanja od ukupno 138,77 milijuna kuna pa je njihova zarada 61,65 milijuna kuna manja u odnosu na godinu prije kada je iznosila nešto više od 200 milijuna kuna. Smanjena profitabilnost mirovinskih društava rezultat je drastičnog smanjenja stope naknade za upravljanje za 2012. godinu sa 0,65 na 0,45 posto, objašnjavaju nam mirovinci. Na dobit je, kažu, utjecalo i uvođenje dodatnog troška mirovinskim društvima od 2,5 kuna po članu mjesečno (30 kuna godišnje) za financiranje Središnjeg registra osiguranika (Regos). Time na podmirenje troškova Regosa odlazi približno 20 posto prihoda od naknada iz 2012. S obzirom na spomenuto radikalno smanjivanje stope naknade i povećanje rashoda, ali i dodatne troškove koji čekaju fondove u vezi s primjenom novog Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, u sljedećih nekoliko godina nema prostora za daljnje smanjivanje stope naknade za upravljanje, upozoravaju iz fondova. 

Najviše zaradio AZ OMF 
Sve usporedne analize pokazuju da su sadašnje stope naknada niske i konkurentne u svim usporedbama, ne samo na regionalnoj, nego i na globalnoj razini. Najveći dio ukupne zarade među četiri društva odnio je Allianz ZB koji i upravlja najvećim obveznim mirovinskim fondom – AZ OMF-om. Prošle godine dobit mu je  iznosila je 65,5 milijuna kuna i za 16,2 posto je manja nego godinu prije kada je bila 78,17 milijuna. To je i najmanji pad dobiti u relativnim iznosima od svih upravitelja mirovinskih fondova. Najveći pad u relativnim iznosima imalo je društvo PBZ Croatia osiguranje kojemu se zarada smanjila 49,01 posto u odnosu na 2011.. Dobit je iznosila 18,53 milijuna kuna, a godinu prije 36,35 milijuna. Najveći pad dobiti prije oporezivanja u apsolutnim iznosima imalo je Raiffeisen mirovinsko društvo. Prošlogodišnja zarada iznosila je 42,46 milijuna kuna i za 26,02 milijuna je manja od dobiti iz 2011. godine. Tada je to društvo zaradilo 68,49 milijuna kuna. Dobit Erstea, najmanjeg društva, pala je 29,53 posto na 12,26 milijuna.