Ukupna neto imovina svih mirovinskih fondova u rujnu je zabilježila pad vrijednosti, i to za 321,6 milijuna kuna u odnosu na kolovoz, podaci su Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Pad imovine
Imovina obveznih mirovinskih fondova pritom je smanjena za nešto manje od 310 milijuna kuna, na 22,5 milijardi kuna. “Za nas investitore s dugim vremenskim horizontom uopće nisu bitni padovi povjerenja i padovi cijena dionica iz portfelja. Jedini problem bio bi narušavanje perspektive poduzeća čije dionice držimo u portfelju, naravno i rizik da država ne isplati sve obveze po obveznicama. Naravno, ne vjerujemo da se išta od toga može dogoditi. Koliko sve ovo danas ne izgledalo lijepo, za nas će to samo u dugom roku biti kratkotrajna volatilnost”, izjavio je za Poslovni dnevnik čelnik mirovinskog fonda PBZ CO Dubravko Štimac. U Raiffeisen mirovinskom društvu poručuju kako tekuća kriza utječe na poslovanje mirovinskih fondova što se vidi iz ostvarenih prinosa u ovoj godini. “U cijeloj situaciji dobro je što zahvaljujući adekvatnoj investicijskoj politici hrvatski mirovinski fondovi iskazuju znatno niže negativne prinose nego mješoviti investicijski fondovi sa sličnom potencijalnom strukturom ulaganja, a ostvaruju i bolje prinose nego mirovinski fondovi u velikom broju europskih zemalja”, poručuju u Raiffeisenu. U strukturi ulaganja obveznih mirovinskih fondova najveći dio čini domaća imovina koja je u rujnu iznosila 21,5 mlrd. kuna, 0,4% manje nego u kolovozu. U Hanfinu je izvještaju vidljivo znatno povećanje potraživanja. “Potraživanja su jednostavno posljedica nenamirenih transakcija prema suprotnim stranama, koja se redovito namiruju u standardnim rokovima trgovanja, uobičajeno tri radna dana. Njihovo povećanje govori o povećanom obujmu trgovanja, što je s obzirom na volatilnost tržišta u potpunosti očekivano”, poručuju iz AZ fonda. U kolovozu su potraživanja mirovinskih fondova iznosila 37,8 milijuna kuna, da bi krajem rujna skočila na čak 282,6 milijuna. Na pitanje što bi se dogodilo kad bi došlo do dugotrajnije i veće krize mirovinci uvjeravaju kako svoj posao rade profesionalno “prilagođavajući investicijsku politiku uvjetima na tržištu, ali vodeći računa i o dugoročnom karakteru ulaganja mirovinskog fonda i stvaranju pretpostavki za buduće uspješno poslovanje”.

Zajamčeni prinos
Isto tako “prema zakonu, svako društvo izdvaja određena sredstva u jamstveni kapital, iz kojeg se članovima nadoknađuje možebitna razlika prinosa do zajamčenog prinosa koji objavljuje Hanfa”, poručuju u Erste plavom fondu. “Naš najveći sigurnosni mehanizam je regulatorni okvir poslovanja mirovinskih fondova, koji kaže da mirovinski fondovi moraju imati investirano minimalno 50 posto portfelja u hrvatske državne obveznice. Kad govorimo o nekoj ‘prijetnji’, možemo eventualno razgovarati o povećanju hrvatskog rizika, odnosno premije koju strani investitori zahtijevaju za držanje hrvatskog duga u odnosu na neku bezrizičnu referentnu stopu. Budući da bi se daljnje povećanje te premije negativno odrazilo na sve segmente domaćeg tržišta, i dionice i obveznice, jedini izlaz opet su visoke rezerve likvidnosti u manje rizičnim stranim oblicima imovine”, zaključuju u AZ fondu. S obzirom na velik strah koji se uvukao na tržišta i paniku koja je, očigledno, postala glavni faktor prilikom trgovine i smjera ulaganja, Štimac ističe kako ova situacija “utječe na pad vrijednosti obračunske jedinice zbog pada cijene dionica”, no uvjeren je da su sve kompanije u njihovu portfelju zdrave i prosperitetne, što je za njih prilika za dodatne kupnje. U domaćim fondovima podsjećaju da se njihova ulaganja moraju promatrati dugoročno.