Jasno je da Grčka nije na dobrome putu. Nema šanse da će ta zemlja uspjeti u planiranom smanjivanju duga na razinu od 120 posto bruto domaćeg proizvoda do 2020. godine. Izglednije je da će taj dug iznositi 136 posto BDP-a, i to samo u slučaju pozitivnog scenarija koji podrazumijeva primarni proračunski plus, povratak ekonomskog rasta. Sve ovo zasad su još neprovjereni  i službeno nepotvrđeni zaključci o stanju grčkih financija koje je Međunarodni monetarni fond navodno pripremio za ministre financija eurozone koji bi uskoro trebali odlučivati o tome zaslužuju li Grci još jednu financijsku injekciju iz posljednjeg paketa pomoći. A ta bi odluka možda mogla biti donesena već u srijedu, iako je idući sastanak eurogrupe bio najavljen za 12. studenoga.Naime, prema informacijama koje su brojni svjetski mediji prenijeli u petak, ministri će već 31. listopada održati videokonferenciju, a tijek diskusije i njezin epilog mogao bi ovisiti i o napretku koji će Grčka u međuvremenu napraviti (ili ne) u pregovorima s takozvanom trojkom (EK, ECB i MMF). S jedne strane, vjeruje se da će toj zemlji ipak biti odobrena nova tranša pomoći vrijedna 31 milijardu eura, no s druge ako su istinite tvrdnje s početka teksta, možda i ne treba još vjerovati u pozitivan rasplet.

Poplava nagađanja

Treba reći da po pitanju opstanka te zemlje već danima kolaju nepotvrđene, nekad i oprečne informacije. Prvo je od vlade u Ateni stigla objava da su joj međunarodni kreditori odobrili dvogodišnje produljenje roka za ispunjavanje uvjeta "bailout" programa, odnosno provedbu protukriznih reformi. No potom su demantijem, reagirali MMF i Europska središnja banka poručivši da još nikakva odluka nije donesena. Takva se situacija ponovila i uoči vikenda. Mediji su se, ali bez imenovanja izvora, raspisali o projekcijama koji su navodno napravili inspektori trojke zaduženi za Grčku, koje trebaju pobliže odrediti koliko bi dodatnog novca Grčka trebala odobri li joj se dvije godine više da ispuni sva obećanja. U brojnim novinskim tekstovima tako se spominje čak 30 milijardi dodatnih eura, iako se do nedavno nagađalo da vladi u Ateni neće trebati više od 20 milijardi novog zajma. No o kojem god iznosu da se radilo, glavno pitanje i dalje ostaje – otkuda uzeti taj novac? Moguća rješenja podrazumijevaju angažiranje Europskog stabilizacijskog mehanizma, neki predlažu i sudjelovanje Europske središnje banke, no problem je u tome što se neke zemlje, a tu je riječ i o Njemačkoj, protive odobravanju dodatnog financiranja Grka. A dok se Europa "prepucava" po pitanju njihove sudbine, Grcima se obratio njihov premijer Antonis Samaras, i to tijekom proslave kojom se obilježavalo oslobođenje od Otomanskog carstva.

'Oslobodit ćemo se okova'

"Nećemo prokockati svoju slobodu", rekao je premijer aludirajući na pregovore s kreditorima. "Za nekoliko godina Grčka će biti puno bolje mjesto, samo moramo ostati ujedinjeni i odlučni, a to ovisi samo o nama. Riješit ćemo se okova nerazvijenosti i previsokog  duga koji nas je odveo u poniženje", tješio je Samaras narod zemlje koju vodi.