Nedavni kolaps islandskog bankarskog sustava zorno prikazuje iznimnu brzinu i divljanje financijske krize koja se poput smrtonosnog virusa širi svijetom. Iako Island ima samo 300.000 stanovnika, tamošnje banke bilježile su visoku razinu ekspanzije jer su tijekom rasta povećavale izloženost prema stranim bankama.

Bankrot države
No kada količina kredita postane previsoka, banke više ne mogu pokriti svoje pozicije, što može dovesti do bankrota same države. Island, poput banaka, znatno ovisi o stranom kapitalu kojim plaća bilancu države koja je dosegnula 8,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Island je prije ove situacije imao visok kreditni rejting i suficit u državnom proračunu, stoga je “zdravstveno stanje” Islanda bilo sasvim solidno, čime je kolaps postao zabrinjavajuće upozorenje. Postavlja se pitanje postoje li i druge zemlje u svijetu čiji bankarski sustav ili vlada također mogu pasti. Prema pisanju američkog časopisa BusinessWeek, a oslanjajući se na podatke S&P-a, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Bloomberga, postoji još nekoliko zemalja u svijetu koje se nalaze u visokorizičnom stanju i vrlo lako bi mogle biti pogođene jakom krizom. Pakistan je jedna od najopasnijih zemalja na svijetu, a financijski sustav te države “pati” zbog toga, ističe BusunessWeek. Naime, politička nestabilnost uzrokovala je bijeg stranih investitora iz te zemlje, dok su izravna strana ulaganja svedena na minimum. Isto tako tamošnja središnja banka je prije godinu dana imala 14,4 milijarde dolara stranih rezervi, dok su one početkom listopada pale na 4,9 milijardi dolara. Međutim, direktor Sektora neovisnog rangiranja zemalja pri Standard & Poorsu Agost Benard ističe kako je pakistanski bankarski sektor poprilično nerazvijen, stoga vlada ne bi trebala imati nikakvih poteškoća ako se ukaže potreba spašavanja banaka. Spomenimo kako je kreditni rejting Pakistana B/negativno, dok je deficit državnog proračuna na 6,4 posto BDP-a, a platna bilanca države je u minusu 8,6 posto. Tamošnje tržište kapitala je u ovoj godini palo za 49,5 posto. Iako je Argentina 2001. godine pretrpjela veliku financijsku krizu, koja je konačno rezultirala i bankrotom države, uspjela se polako vratiti u optimistične vode, fokusirajući se na izvoz i strane investicije. No prema posljednjim podacima, ekonomija te države polako se “pregrijava”. Točnije, analitičari predviđaju kako će inflacija dosegnuti 28 posto, suficit državnog proračuna je u odnosu na BDP pao sa pet na tri posto, dok će državna potrošnja u idućoj godini narasti jer je novoizabrana predsjednica Cristina Fernandez de Kirchner predložila paket mjera za povećanje socijalne pomoći. No velike strane rezerve i domaća ekonomija vjerojatno će pomoći u smanjenju sve većih financijskih problema Argentine. Sadašnji kreditni rejting Argentine je B/stabilno, dok je državni proračun u plusu 0,7 posto iako je tržište kapitala palo 38,3 posto. Među rizične zemlje koje bi mogle biti zahvaćene jačom krizom uvršena je i Srbija zbog nedavnih političkih nesigurnosti u vezi s Kosovom i izborom nove vlade, koji su samo pogoršali tamošnju financijsku situaciju.

Refinanciranje duga
Zbog financijske krize koja je 1997. godine pogodila Aziju Indonezija još trpi posljedice iako analitičari tvrde da je od tada učinjen velik napredak. Naime, vanjski dug je 30 posto BDP-a, dok je 1997. iznosio 158 posto, dok je bankarski sustav u puno boljem stanju nego islandski jer ima 57 milijardi dolara rezervi u slučaju krize. Iako Letonija ima visok deficit platne bilance države od 15 posto, to nije najveći problem. Problem je što će država refinancirati dug u iznosu od 26,2 milijarde dolara, što je čak 79 posto BDP-a. Analitičari ističu kako je zbog teške financijske situacije jako loš trenutak biti ovisan o vanjskom financiranju kako bi se smanjio deficit, a veliki utjecaj ima i bankarski sustav koji nije toliko usmjeren na poslovanje u svijetu.Tamošnje tržište kapitala je u ovoj godini prepolovilo svoju vrijednosti, dok državni deficit iznosi 1,5 posto BDP-a.Jedna od najmlađih članica Europske unije, Rumunjska, zbog brzog ekonomskog rasta u proteklih nekoliko godina suočena je s “pregrijavanjem”. Naime, deficit državnog proračuna iznosi 2,3 posto BDP-a, dok je platna bilanca države u minusu 14,5 posto. No rumunjsko tržište kapitala zabilježilo je jedan od najvećih padova na svijetu jer je od početka godine potonulo čak 72 posto, što bi rumunjsko ekonomiju moglo dovesti u nezgodnu poziciju, a analitičari tvrde kako Rumunjsku čekaju teška vremena.