Eskalacija dužničke krize u Europi i nemogućnost pronalaska kvalitetnog rješenja natjerala je njemačku kancelarku Angelu Merkel i francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja da se ponovo sastanu. Cilj sastanka je pokušati naći rješenje kako vratiti povjerenje ulagača i smiriti paniku na tržištu. Kancelarka i Sarkozy najavili su da u utorak žele dogovoriti kako snažnije primijeniti pravila EU koja se tiču proračuna država članica te kako efikasnije koordinirati nacionalne ekonomije. Jedan od načina o kojemu se priča još od prošle godine, a u posljednje vrijeme postao je “top” tema među ekonomskim stručnjacima, je izdavanje zajedničkih euroobveznica. Iako su glasnogovornici kancelarke i predsjednika uoči sastanka demantirali da će ovoga puta biti govora o tim obveznicama, ideja nije u potpunosti odbačena. Jesu li se Sarkozy i Merkel ipak dotaknuli ove teme do zaključenja broja nije objavljeno.

Jedinstveni dužnik
Inače, njemački konzervativni političari lani su se oštro protivili toj ideji jer bi, prema njihovim riječima, to bila izravna povreda europskih temelja gdje države međusobno surađuju, ali je fiskalna politika isključivo vlastita odgovornost. No problemi koji su nastali posljednjih tjedana natjerali su i najljuće protivnike da dobro razmisle i ozbiljno shvate prijedlog zajedničke obveznice. Kada bi 17 članica eurozone postalo jedinstveni dužnik, dug svake članice i deficiti proračuna izgledali bi bolje nego kod razvijenijih zemalja svijeta, pa čak i od SAD-a. No problem Europe je slabo povjerenje ulagača te brzorastući dug dijela članica. Dio država EU i ekonomista žele riješiti krizu pretvarajući europsko političko jedinstvo u ono financijsko.

Već postoji prijedlog
Izdavanje euroobveznica podrazumijevalo bi da ih članice eurozone prodaju investitorima pri čemu bi zajednički dale garanciju. Prikupljeni kapital podijelio bi se među državama eurozone čime bi se pokrile potrebe zaduženja svih članica. To bi, u teoriji, trebalo smanjiti pritisak državama kao što su Italija i Španjolska, koje se bore sa nestabilnim obvezničkim tržištima. Na taj način oslonile bi se na stabilnije sjeverne države poput Njemačke. Već postoji prijedlog temeljem kojeg bi euroobveznice pokrivale najviše do 60 posto duga u BDP-u. Tako bi, primjerice Italija od ukupno 120 posto duga u BDP-u, 60 posto zamijenila novim euroobveznicama, a ostatak bi ostao. No stručnjaci upozoravaju da bi to stvorilo još veću katastrofu te da bi euroobveznica trebala pokriti cijeli dug neke države. Zajedničke euroobveznice privukle bi više ulagača nego današnje rascjepkano obvezničko tržište jer bi se stvorilo likvidno tržište teško osam bilijuna eura, što bi bilo drugo najveće na svijetu.

ECB ‘potrošio’ 22 mlrd. eura

Agresivna kupnja obveznica
Kako bi smirila paniku koja je nastala snižavanjem kreditnog rejtinga SAD-a, ali i velike neizvjesnosti i nepovjerenje u Europi, Europska središnja banka (ECB) dosad je potrošila 22 milijarde eura kupujući obveznice Italije i Španjoske. Tako je ECB od svibnja prošle godine ukupno kupio 96 milijardi eura obveznica članica Europske unije. Pretpostavlja se da je ECB prvoga dana (ponedjeljak) kupio između 12 i 14 milijerdi eura, dan nakon između četiri i pet milijardi, nešto u srijedu, a u četvrtak i petak ukupno između tri i četiri milijarde eura vrijednih obveznica.

Novi problem

Njemački rast bitno usporen
Rast njemačkog gospodarstva u drugom je tromjesečju ove godine gotovo stao. Iako se očekivalo da će rast BDP-a biti oko 0,3 posto, on je bio samo 0,1 posto. U usporedbi sa prvim tromjesečjem (+1,3%), to je značajan pad i pokazatelj da je kriza i dalje sveprisutna. Razočaravajući podaci iz Njemačke uslijedili su nakon loših francuskih.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji