Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna porasle, nakon četiri tjedna pada, no trgovalo se nesigurno zbog usporavanja rasta zapadnih gospodarstava, što će oslabiti potražnju za “crnim zlatom”.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je prošloga tjedna 1,9 posto, na 75,58 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,3 posto, na 71,69 dolara.

Nade trgovaca
Polovicom tjedna cijene su rasle zahvaljujući vijestima da bi do kraja tjedna demokrati i republikanci u SAD-a mogli postići dogovor o povećanju državnog zaduživanja, pa bi Kongres idućega tjedna mogao podržati taj dogovor. No, to se do petka ipak nije dogodilo, pa su toga dana cijene nafte izgubile dio prethodnih dobitaka.

Ako se do 1. lipnja u Kongresu ne postigne dogovor, savezne vlasti neće moći financirati rad dijela državnih institucija. S druge strane, cijene podržava nada trgovaca da će se zbog ubrzanja oporavka gospodarstva potražnja u Kini povećavati do kraja godine.

To bi trebalo nadoknaditi slabost potražnje zbog usporavanja rasta zapadnih gospodarstava. No, pitanje je koliko će se usporiti rast zapadnih gospodarstava i hoće li se izbjeći recesija, s obzirom da će zbog visoke inflacije središnje banke zapadnih zemalja vjerojatno nastaviti s povećanjem kamata.

Tako je prošloga tjedna nekoliko dužnosnika američke središnje banke poručilo da inflacija ne popušta dovoljno brzo i da je moguće daljnje podizanje kamatnih stopa.

Bez ‘velikog buma’ iz Kine
“Mogućnost dodatnog povećanja kamatnih stopa u SAD-u potpiruje strah od slabije potražnje”, pišu analitičari Nacionalne australske banke u osvrtu na situaciju na tržištima. Unatoč prošlotjednom rastu, cijene su nafte i dalje u znatnom minusu od početka godine, više od 10 posto.

Čelnik Međunarodne agencije za energetiku (IEA) Fatih Birol za američku poslovnu televiziju CNBC na marginama sastanka skupine G7 u Hirošimi vjeruje da bi cijene energenata mogle biti niže od očekivanih, a ne očekuje niti “veliki bum” uvoza Kine.

IEA predviđa da će globalna potražnja za naftom ove godine porasti za više od 2 milijuna barela dnevno, pri čemu će Kina, drugi najveći svjetski uvoznik nafte nakon SAD-a, biti odgovorna za gotovo 60 posto tog porasta potražnje, naveo je Birol. On je naveo da bi bankrot SAD-a uzrokovalo pad potražnje za naftom i pad cijena, no takav scenarij smatra malo vjerojatnim.

“Izbjegao bih vam dati točnu brojku, ali mogli bismo očekivati ​​značajan pad cijene nafte ako vidimo bankrot. No, to pitanje u SAD-u će se riješiti i zdrav razum će prevladati. Ne vidim veliki rizik za globalna tržišta nafte”, dodao je. Još jedan ključni izazov s kojim se suočavaju europska energetska tržišta je njihova ovisnost o ruskom plinu, koja nije u potpunosti iskorijenjena, a izgledi u vezi ponude su neizvjesni.

Izvoz plina iz ruskog državnog energetskog diva Gazproma u Švicarsku i EU pao je za 55 posto u 2022., podaci su Gazproma objavljeni u siječnju. Birol je primijetio da bi se, ako dođe do daljnjeg smanjenja uvoza plina “iz političkih razloga”, Europa ponovno mogla suočiti s “nekim izazovima” u nadolazećoj zimi.