Slovenski fond za odlaganje radioaktivnog otpada i razgradnju hrvatsko-slovenske nuklearne elektrane u Krškom (NEK) lani je svoj portfelj povećao za 14,2 milijuna eura pa je zadnji dan prošle 2007. godine u njemu ukupno bilo 145,7 milijuna eura. Prošlogodišnjim je priljevom poslovni plan Fonda premašen za 3,7 milijuna pa predsjednik njegova Nadzornog odbora Branko Kelemina tvrdi da Slovenija može biti zadovoljna što ima takav oblik prikupljanja sredstava te izražava zabrinutost što je na području prikupljanja sredstava za polovičnu razgradnju i odlaganje radioaktivnog otpada zajedničke NE Krško u Hrvatskoj situacija posve drukčija.

Razgradnja NEK-a 1,7 mlrd. eura
Direktor Fonda Janko Strašek objašnjava da će Slovenija i Hrvatska za te potrebe do 2075. godine trebati priskrbiti ukupno 1,7 milijardi eura, a u slovenskom Fondu je već sada toliko novca koliko bi, prema sadašnjim predviđanjima, trebala stajati gradnja deponija za odlaganje slovenskog dijela nisko i srednje radioaktivnog otpada iz nuklearke u Krškom koji do 2013. godine treba biti sagrađen. Inače, Fond se puni posredstvom tvrtke Gen energija, slovenskog suvlasnika Nuklerane elektrane Krško, koja mu od svakog proizvedenog kilovata električne energije u krškoj nuklearki šalje 0,3 eurocenta. To bi uz barem 4,29-postotno godišnje prinos moglo biti dovoljno za pokrivanje operativnih i investicijskih troškova Fonda, a lani je taj prinos bio 6,4 posto. Fond je iz prikupljenih sredstava počeo isplaćivati odštetnu rentu općinama Brežice, Kostanjevica na Krki, Krško i Sevnica zbog utjecaja blizine NE Krško pa im je lani isplaćeno nešto manje od 2,5 milijuna eura. Dolaskom vlade desnog centra Janeza Janše Fond za razgradnju NE Krško ima sve manje konzervativnu investicijsku politiku, ali u tajnosti drže u koje je vrijednosnice lani ulagao dio portfelja teškog 145,7 milijuna eura, piše ljubljanski list Dnevnik, upozoravajući da je tu riječ o javnim sredstvima. Strašek odgovara da su podaci o pojedinim investicijskim poslovima, njihovoj vrsti, rokovima, posebnim uvjetima označeni kao “poslovna tajna” pa su podvrgnuti samo unutarnjoj, a ne i vanjskoj reviziji. Lani je Fond, u usporedbi s 2006. godinom, ulaganja u uzajamne fondove i investicijska društva povećao s četiri na 20 posto, 1,36 posto sredstava uložio je u zlato i plemenite metale, a za nepunih je 14 posto smanjio ulaganja u državne obveznice.

Upitna ulaganja u 2007.
Za ovu godinu Fond planira ostvariti 40 milijuna eura priljeva i 9,4 milijuna odljeva od čega će većina, 8,5 milijuna eura, otići za potrebe tekućih transfera općinama i Agenciji za radioaktivni otpad. Za investicije će ostati nepunih 30 milijuna eura, a potkraj godine portfelj bi trebao biti težak 170 milijuna eura. Usporedivši prošlogodišnji 6,39-postotni tržišni prinos Fonda s podacima središnjeg indeksa Ljubljanske burze (LJSE) SBI 20 koji je lani zabilježio rast veći od 70 posto dok su se kamate od državnih i drugih obveznica u koje je Fond lani uložio više od polovine sredstava kretale iznad šest posto, Dnevnik navodi na pomisao da je Fond na nekom od svojih investicijskih segmenata zabilježio gubitak. List usto podsjeća da je do 2005. godine Fond smio ulagati samo u slovenske državne vrijednosnice, depozite, bankovne obveznice, obveznice paradržavnih fondova i dionice, a Janšina je vlada tu investicijsku politiku dosta liberalizirala pa je Fondu za razgradnju nuklearne elektrane u Krškom omogućeno ulaganje u obveznice drugih država, uzajamne fondove i strukturne financijske produkte sa zajamčenim prinosom. Lani je taj krug proširen i na mogućnost ulaganja u strukturirane produkte bez zajamčena prinosa, investicijske certifikate, zlato i plemenite metale pa i fondove rizičnog kapitala (hedge). Slovenski ministar gospodarstva Andrej Vizjak objašnjava da iz sigurnosnih razloga i propisanog minimalnog prinosa sredstva portfelj Fonda treba biti raspršen na što veći broj segmenata.

Izvješće o radu NE Krško za veljaču

Nuklearna elektrana Krško je u veljači 2008. proizvela 507 tisuća MWh bruto el. energije na izlasku generatora, odnosno 482 tisuće MWh neto. U tom je mjesecu proizvodnja bila za 2,7 posto iznad planirane za taj mjesec. Faktor raspoloživosti je stopostotni, a faktor iskorištenja također je bio 100 posto. Nuklearna elektrana radila je unutar ograničenja tehničkih specifikacija, a svi su sigurnosni sustavi bili operabilni. Proizvedena energija na generatoru bila je 507 tisuća MWh, dok je proizvedena energija na pragu bila 482 tisuće MWh. U veljači se rijeka Sava zagrijavala zbog rada NE Krško prosječno za 2,4 stupnjeva Celzijevih, a najviše za 3 stupnja što je unutar dopuštenog. Udio najveće dopustive godišnje radioaktivnosti u tekućim ispuštanjima, koji za tritij iznosi 20 TBq, u veljači je bio 0,3 posto.