Posljednjih je dana najviše pozornosti potrošača svakako izazvala najava da Hrvatska narodna banka u drugom kvartalu planira uvesti ‘svojevrsne bonitetne mjere kojima se banke odvraćaju od davanja kredita vezanih za stranu valutu nezaštićenim zajmoprimcima’. To je razvidno iz pisma namjere Vlade i HNB-a upućenom Međunarodnom monetarnom fondu, a na temelju kojeg je MMF produžio stand-by aranžman do 15. studenoga. Konkretno je predloženo povećanje pondera rizika za adekvatnost kapitala za 25 baznih bodova na devizne kredite, odnosno na kredite s valutnom klauzulom.

Problemi za male tvrtke
Hrvoje Stojić iz Hypo-Alpe-Adria banke tvrdi kako postoji mogućnost da takva mjera utječe destimulativno na masu plasiranih kredita građanima, ali i teži dolazak do kredita kompanijama i tvrtkama koje nemaju značajan izvoz prihoda u devizama. “To je prvi put da HNB ide s takvim mjerama direktno usmjerenima na masu stanovništva. Negativno kod te odluke upravo je poduzetničko zatiranje manjih tvrtki koje nemaju mnogo prihoda u devizama. Kredite bi banke mogle davati sve više nevezano uz valutnu klauzulu, možda čak i u kunama, ali pitanje je cijene takvog poslovanja odnosno utjecanja istog na kamatnu stopu. Pozitivno je pak da će se ovim mjerama mogla povećati kvalitativna supervizija svih banaka, odnosno bolji nadzor HNB-a nad općim zaduživanjem. Predviđam da ovakve mjere kratkoročno neće polučiti značajniji efekt nego da je čitava stvar zamišljena prudencijalno, odnosno kao efektivna na duži rok”, završio je Stojić. Iz PBZ-a su izjavili kako su već odavno prestali komentirati poteze HNB-a, a iz Zagrebačke banke tvrde kako navedena mjera neće znatnije utjecati na njihovo poslovanje u cjelini upravo zbog visoke adekvatnosti kapitala. Iz RBA su poručili kako će provoditi mjere HNB-a kao glavnog regulatora ma kakve one bile iako se načelno ne boje većih promjena u poslovanju. Postoji, naime, mogućnost da se krediti s valutnom klauzulom, jednostavno, ukinu svim građanima i tvrtkama bez većih prihoda u devizama što djeluje relativno obeshrabrujuće na banke koje bi se, u tom slučaju, morale dokapitalizirati za iznose sklopljenih kredita s valutnom klauzulom. Raspoloživi pokazatelji gospodarske aktivnosti govore da su posljednje tromjesečje 2005. godine obilježila uglavnom pozitivna kretanja u realnom sektoru gospodarstva. Plasmani banaka nebankovnom sektoru i dalje bilježe snažan porast. Uz godišnju stopu rasta od 17,2 posto u prosincu, ukupni plasmani banaka tom sektoru na kraju 2005. godine dosegnuli su 149,2 milijarde kuna.

Svijest o rizicima
Upravo zbog takvih kretanja savjet HNB-a odlučio je uvesti posebnu obveznu pričuvu koju će banke izdvajati na obveze po izdanim vrijednosnim papirima. Procjene analitičara zasad su pokazale da će granična obvezna pričuva od 55 posto učiniti inozemne posudbe jedva profitabilnima uz takvu maržu. Zabrinutost HNB-a da banke u stranom vlasništvu nedovoljno internaliziraju rizike vezane uz kredite s valutnom klauzulom nezaštićenim zajmoprimcima rezultiralo je uvođenjem mjera za jačanje upravljanja rizikom u bankama. HNB je usvojio nekoliko mjera koje će potpunosti stupiti na snagu do sredine godine, a čiji je cilj ublažiti kreditne rizike vezane uz devizne kredite i kredite s valutnom klauzulom. Kako tvrde iz HNB-a, glavna svrha ovih mjera je povećati svijest banaka o takvim rizicima, uvesti zajednički okvir za izvješćivanje i bavljenje tim rizicima i održavajući povećanu izloženost riziku vezanu uz takve kredite neosiguranim zajmoprimcima, povećati njihov ponder rizika. HNB će također informirati zajmoprimce putem javne kampanje o rizicima nezaštićenih deviznih kredita i kredita s promjenljivom stopom.

HPB: Valutna klauzula neće nestati

Iz HPB-a su se složili s novim mjerama, odnosno potvrdili zapostavljenost valutno induciranog kreditnog rizika u domaćoj praksi vrednovanja rizičnosti bankraskih plasmana. Tvrde kako je neosporno da su devizni krediti rizičniji od onih odobrenih u domaćoj valuti ako dužnik ne raspolaže značajnijim deviznim sredstvima. Smatraju također kako neće biti direktnog nestanka kredita s valutnom klauzulom ponajprije zbog valutne strukture izviza sredstava banaka, ali će se sigurno desiti situacija gdje će banke nastojati odobravati kredite koji nemaju negativan utjecaj na stopu adekvatnosti kapitala, odnosno one koji manje imobiliziraju bankovnu imovinu. Tvrde kako su u potpunosti pripremljeni na takve promjene te da neće biti veće razlike u poslovanju.