EN DE

Mali ulagači spašavaju glavnicu

Autor: Ante Pavić
19. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Oporavak Zagrebačke burze trajao je tek jedan dan, da bi u četvrtak indeks s gotovo jednakom snagom potonuo kao i u ponedjeljak koji je već nazvan crnim. Dionici Hrvatskih telekomunikacija trebalo je tek četiri dana da padne više od 15 kuna ispod cijene iz javne ponude.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U četvrtak je pojeftinila više od 3 posto, potonuvši na 250 kuna. Najgori scenarij ove dionice koja je lani u listopadu koštala i 415 kuna događa se upravo sada. Opasnost da se mali ulagači odluče na spašavanje glavnice nakon što su pakete HT-ovih dionica kupovali na kredit sada je veća nego ikada. Međutim, veliki promet ovom dionicom od gotovo 22 milijuna kuna, što ju je učinilo najlikvidnijom dionicom u četvrtak, govori kako ipak ima onih koji su je više nego spremni kupiti. Problem je jedino što su oni koji su je spremni prodati u većini. Veliki fondovi koji su u nekoliko navrata već spašavali Zagrebačku burzu ipak ne mogu odgovoriti na nervozu koja se prelila iz svijeta. Financijska kriza još uvijek je na vrhuncu, a američka amdinistracija pokušava upumpavanjem velike količine novca u financijski sustav spasiti ostatak banaka i smiriti ulagače. Ulagači u SAD-u više su nego uznemireni, a slično se osjećaju i domaći ulagači, iako u Hrvatskoj nema financijskih potresa te banke iz kvartala u kvartal bilježe dobit, a najnoviji podaci Fine govore kako su rezultati poduzetnika najbolji u zadnjih 5 godina. I regionalne burze su u velikom padu, iako ih se naziva brzorastućim tržištima. Zašto onda pada Zagrebačka burza? Psihoza koja je zahvatila svjetske burze, brzo je došla i na ovdašnja tržišta kapitala. Puno brže nego što će realne posljedice financijskog sloma u SAD-u doći i do ovih krajeva. Psihoza uz veliko povlačenje stranih velikih ulagača idealan su teren za pad burze. U jednadžbu je pritom uključeno previše nepoznanica da bi se moglo sa sigurnošću prognozirati buduće kretanje dionica. Odgovor na pitanje je li čaša polupuna ili poluprazna u ovom je trenutku sasvim deplasiran kada se cijene dionica kotrljaju sve niže. Za opis sadašnjeg tipičnog ulagača zapravo najbolje pristaje poznata definicija da je pesimist optimist s iskustvom. Jer svjetske su burze ovo već prolazile i previše puta, a isto će se ponavljati dok bude želje za zaradom.

Oporavak Zagrebačke burze trajao je tek jedan dan, da bi u četvrtak indeks s gotovo jednakom snagom potonuo kao i u ponedjeljak koji je već nazvan crnim. Dionici Hrvatskih telekomunikacija trebalo je tek četiri dana da padne više od 15 kuna ispod cijene iz javne ponude.

U četvrtak je pojeftinila više od 3 posto, potonuvši na 250 kuna. Najgori scenarij ove dionice koja je lani u listopadu koštala i 415 kuna događa se upravo sada. Opasnost da se mali ulagači odluče na spašavanje glavnice nakon što su pakete HT-ovih dionica kupovali na kredit sada je veća nego ikada. Međutim, veliki promet ovom dionicom od gotovo 22 milijuna kuna, što ju je učinilo najlikvidnijom dionicom u četvrtak, govori kako ipak ima onih koji su je više nego spremni kupiti. Problem je jedino što su oni koji su je spremni prodati u većini. Veliki fondovi koji su u nekoliko navrata već spašavali Zagrebačku burzu ipak ne mogu odgovoriti na nervozu koja se prelila iz svijeta. Financijska kriza još uvijek je na vrhuncu, a američka amdinistracija pokušava upumpavanjem velike količine novca u financijski sustav spasiti ostatak banaka i smiriti ulagače. Ulagači u SAD-u više su nego uznemireni, a slično se osjećaju i domaći ulagači, iako u Hrvatskoj nema financijskih potresa te banke iz kvartala u kvartal bilježe dobit, a najnoviji podaci Fine govore kako su rezultati poduzetnika najbolji u zadnjih 5 godina. I regionalne burze su u velikom padu, iako ih se naziva brzorastućim tržištima. Zašto onda pada Zagrebačka burza? Psihoza koja je zahvatila svjetske burze, brzo je došla i na ovdašnja tržišta kapitala. Puno brže nego što će realne posljedice financijskog sloma u SAD-u doći i do ovih krajeva. Psihoza uz veliko povlačenje stranih velikih ulagača idealan su teren za pad burze. U jednadžbu je pritom uključeno previše nepoznanica da bi se moglo sa sigurnošću prognozirati buduće kretanje dionica. Odgovor na pitanje je li čaša polupuna ili poluprazna u ovom je trenutku sasvim deplasiran kada se cijene dionica kotrljaju sve niže. Za opis sadašnjeg tipičnog ulagača zapravo najbolje pristaje poznata definicija da je pesimist optimist s iskustvom. Jer svjetske su burze ovo već prolazile i previše puta, a isto će se ponavljati dok bude želje za zaradom.

Autor: Ante Pavić
19. rujan 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close