Pet slovenskih elektrodistributera koji su još uvijek u većinskom državnom vlasništvu unatoč ovogodišnjem povećanju cijena struje uglavnom su negativno poslovali u prvoj polovici godine, a ovih su dana suočeni i s postupkom koji protiv njih vodi Ured za zaštitu konkurencije zbog kartelnog dogovaranja cijena struje za kućanstva koje su od početka ove godine povećali za 6,2 posto. Ured za zaštitu konkurencije prošloga je tjedna na adrese tvrtki Elektro Celja, Elektro Gorenjska, Elektro Ljubljana, Elektro Maribor i Elektro Primorska poslao rješenja u kojima im poručuje da je utvrdio da su kartelno dogovorili siječanjsko povećanje cijena struje te su tako sprječavale i ometale konkurenciju na slovenskom tržištu električne energije što je zakonom zabranjeno. Ured o kaznama još nije odlučio, a maksimalna zapriječena kazna je oduzimanje 10 posto ukupnog prihoda koji su elektrodistributeri ostvarili u prošloj godini.

Manjinski vlasnici
Elektro Celje i Elektro Ljubljana već su najavili da će protiv odluke Ureda za zaštitu konkurencije podnijeti tužbu Vrhovnom sudu Slovenije. O tužbama i odšteti razmišljaju i manjinski vlasnici elektrodistribucijskih tvrtki jer su uvjereni da država svojim utjecajem još uvijek regulira cijenu električne energije koja je niža od tržišne cijene zbog čega tvrtke slabije posluju, a oni kao suvlasnici trpe štetu. U Sloveniji je od 1. srpnja prošle godine, naime, liberalizirano tržište električnom energijom i 55 tvrtki je licencirano za distribuciju struje. No zasad struju kućanstvima isporučuje svega pet distrubitera koji su još uvijek u većinskom državnom vlasništvu. Država u njima ima 79,5 posto vlasništva, a radi se o tvrtkama koje su se i prije liberalizacije tržišta kao državne tvrtke bavile distribucijom struje. UVK je upravo protiv njih pokrenuo postupak zbog kartelnog dogovaranja cijena struje, iako su u većinskom državnom vlasništvu, pa čitava priča apsurdno zvuči. Jer elektrodistributeri u većinskom državnom vlasništvu ne mogu samostalno i u skladu s tržišnim cijenama određivati cijenu struje, već se o njoj dogovaraju s državom koja odlučuje i o većinskom sastavu njihovih nadzornih i upravnih odbora.

(Sve)skuplja struja
Kako je u prošloj godini nabavna cijena struje porasla za 40 posto, pet slovenskih elektrodistributera zatražilo je povećanje prodajne cijene struje. Pritom i oni i drugi upućeni u tržište električnom energijom tvrde da bi tržišna cijena struje za kučanstva trebala biti veća za 20 posto, ali kako je ona još uvijek politička, a ne ekonomska komponenta u Sloveniji, elektrodistributeri su se zadovoljili i sa 6,2 postotnim povećanjem koje im je navodno osobno odobrio ministar gospodarstva Andrej Vizjak. I premda on to demantira, slovenski Dnevnik tvrdi i da se ministar gospodarstva naknadno predomislio i odobrio 4-postotno povećanje cijena struje za kućanstva. Naknadna pamet vjerojatno je rezultat konzultacija s ostalim članovima vlade koji su se dosjetili da je manje povećanje cijene struje za kućanstva primjerenije u izbornoj godini, pogotovo u uvjetima kad i ostale cijene skaču i tanje obiteljske proračune birača. No elektrodistributeri se nisu složili s novim nižim povećanjem cijena već su cijene podigli za 6,2 posto. Neposluh ih je izložio ljutnji vladajućih i na koncu im u jeku predizborne kampanje za rujanske izbore na leđa natovario Ured za zaštitu konkurencije. Zanimljivo bi bilo da li bi ih UVK progonio i u slučaju da su cijenu povećali 4 posto, kako im je iz vlade sugerirano.

Smjena neposlušnih uprava distributera

Istovremeno i identično povećanje cijena struje za kućanstva koje i dalje ugrožava njihovo poslovanje i gura ih u gubitke, izložilo ih je mogućnosti dodatnog kažnjavanja što bi tvrtke bacilo na koljena i smjenilo njihova neposlušna poslovodstva. No kako 50 ostalih licenciranih elektrodistributera zbog preniskih i “gubitaških” cijena ne isporučuju struju kućanstvima, vjerojatnije je da postupak koji UVK vodi protiv pet elektrodistributera zbog kartelskog dogovaranja služi tek u predizborne svrhe kako bi se biračima demonstrirala briga za njihov standard i uvjete života, a da od drastičnog kažnjavanja tvrtki neće ništa biti jer ih nema tko zamijeniti unatoč liberalizaciji tržišta i poticanju konkurencije.

Luka Koper: Rast prihoda, pad dobiti

U prvih šest mjeseci ove godine Luka Koper je povećala prihode iz poslovanja za 14 posto, a dobit iz poslovanja za petinu u odnosu na isto razdoblje lani. Ukupno je pretovareno 8,1 milijun tona robe, odnosno 4 posto više na godišnjoj razini, s time da se poboljšala i struktura pretovara. Tako je pretovar automobila povećan za 36 posto i kontejnera za 16 posto, dok je pretovar voća zahvaljujući bananama gotovo učetverostručen. Prihodi iz poslovanja su do kraja lipnja dosegli 69,3 milijuna eura, no s prihodima su rasli i troškovi.

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Od balističke zaštite do robotike

Hrvatsko oružje i vojna oprema traže nova tržišta. Sljedeća postaja je Vijetnam