Suprotno uobičajenim tržišnim kretanjima prinosi na njemačke vrijednosnice i ostala europska sigurna utočišta te prinosi perifernih članica eurozone u tjednu za nama kretali su se u istom smjeru. Njemački prinosi ostali su netaknuti povoljnim vijestima s periferije pa se primjerice prinos na njemački desetogodišnji bund zadržavao na oko 1,25 %. Štoviše njemačka je na primarnom tržištu plasirala 4 mlrd eura desetogodišnjih obveznica uz povijesno najniži prinos od 1,28%, stoji u tjednom pregledu analitičara Raiffeisen banke. 

Njihovu analizu prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

Istovremeno prinosi Španjolske i Italije nastavili su padati potpomognuti obiljem globalne likvidnosti koja je podržana politikom niskih kamatnih stopa i otkupom vrijednosnica najvećih središnjih banaka (FED, BoJ, BoE ali i ECBa).
Iako politička situacija u Italiji ostaje neriješena (bez Vlade i izbora novog predsjednika) desetogodišnji prinos pao je ispod 4,2%, dok se španjolsko isto dospijeće kretalo blizu 4,6% (najniže u posljednje dvije godine) unatoč upozorenjima MMF-a na neodrživu razinu javnog duga koji bi prema predviđanjima MMF trebao s razina 84,1 % BDP-a na kraju 2012. porasti na 110.6% BDP-a u 2018.

Primarno tržište odlično je prihvatilo i nova španjolska izdanja obveznica dospijeća između 2016. i 2023. u vrijednosti 4,7 mlrd eura. Pri tom je desetogodišnja obveznica realizirana uz najniži prinos od rujna 2010. U regiji ali i u Europi u fokusu je bila Slovenija čiji je plasman trezorskih zapisa naišao na solidan interes investitora ohrabrivši slovensku Vladu na pripremu novog izdanja obveznica kroz sindikat banaka koje bi se moglo realizirati do kraja tjedna. Obzirom na navedeno ne isključujemo da je time u drugoj polovici tjedna stvoren pritisak na hrvatska osobito dulja euroobveznička izdanja koja na našim tjednim kotacija bilježe blagu korekciju cijena, uz zadržavanje najduljih prinosa ispod 5%.

Na domaćem tržištu prosječan dnevni promet iznosio je svega 32 mil kuna s ponovnim fokusom na kunska izdanja što i ne iznenađuje obzirom na skoru primjenu nulte stope renumeracije na prekonoćne depozite banaka te posljedično višak kunske likvidnosti. 

Očekivanja za ovaj tjedan

Do kraja mjeseca ne očekujemo bitnije promjene na domaćem tržištu obveznica što je podržano očekivanjima o minimalnim volumenima trgovanja. Aukcija trezorskih zapisa u tjednu pred nama će izostati obzirom na skromno dospijeće u iznosu 8,2 mil eura. Ipak kako u posljednjem tjednu travnja (kada dospijeva 862 mil kuna i 42 mil eura) očekujemo pritisak na pada zahtijevanih prinosa na kunske kratkoročne vrijednosnice ne isključujemo aktivnije trgovanje na kunskoj krivulji te niže prinose (primjerice trgovanje dospijećem 2017. bi se s trenutnih razina prinosa od 3,75% moglo spustiti prema 3,5%).

U uvjetima obilja globalne likvidnosti, niskih kamatnih stopa i povoljnog tržišnog raspoloženja hrvatske euroobveznice ostat će razmjerno atraktivna imovina. U tjednu pred nama europsko primarno tržište oskudno je novim izdanjima (izdanja su najavili Italija i Njemačka u srijedu). Fokus ulagatelja preusmjerit će se na ekonomske indikatore koji predviđaju objavu indeksa očekivanja (PMI, ZEW). Njihovo očekivano poboljšanje moglo bi stvoriti pritisak na njemačke obveznice te oporavak prinosa. S druge strane “lov” investitora na povrate stvarat će daljnji pritisak na pad prinosa i spreadova periferije.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

digitalna otpornost

Upravljanje rizicima više nije igra na papiru – DORA zahtijeva rezultate