Iako se situacija posljednjih godina ponešto popravila, europske banke i dalje stenju pod golemim teretom od bilijun eura nenaplativih kredita (NPL), upozorio je europski bankovni regulator (EBA).

U europskim bankama krajem lipnja prosječno se nalazilo 5,6 posto loših kredita unutar aktive dok je početkom godine taj udjel iznosio nešto malo više od šest posto. Iako je poboljšanje vidljivo, europska razina loših plasmana gotovo je dvostruko veća nego u drugim dijelovima svijeta. Naime, američke banke bilježe svega tri posto loših kredita, a azijske još i manje, stoji u analizi EBA-e. Inače, radi se o prvom detaljnom pregledu stanja loših kredita koje je pokrilo 105 banaka iz 20 članica Europske unije uz Norvešku.

Trenutno je u portfeljima banaka oko bilijun eura vrijednih loših kredita, definiranih kao plasmani za koje rate nisu plaćene duže od tri mjeseca. Taj golemi iznos tusporediv je s vrijednošću španjolskog gospodarstva. Drugim riječima, europski loši krediti vrijede 7,3 posto europskog BDP-a. Najlošije stanje je na Cipru gdje je svaki drugi plasman definiran kao nenaplativ. Malu otočnu članicu EU prati susjedna Slovenija s udjelom od 28,4 posto. Udjel iznad 20 posto prisutan je u irskim bankama (21,5 posto) dok se mađarske banke suočavaju s 18,9 posto. Podsjetimo, razina loših kredita u Hrvatskoj nešto je niža i iznosi 17 posto. Prema mišljenju EBA-e, kvalitete imovine u europskim bankama glavna je prepreka novom kreditiranju i poboljšanju profitabilnsoti banaka, ocjenjuje regulator.

Najmanje loših kredita imaju banke u Norveškoj, svega 1,4 posto, Finskoj (1,7 posto) te Velikoj Britaniji (malo manje od tri posto). U najvećem europskom gospodarstvu, Njemačkoj, loši krediti dosežu 3,4 posto. Kada se već govori o profitabilnosti banaka, EBA je utvrdila kako se prinos na regulatorni kapital poboljšao i dosegao 9,1 posto. Za usporedbu, još prije dvije godine taj je pokazatelj bio praktički na nuli. Međutim, EBA naglašava kako je pokazatelj i dalje ispod 10 posto što se smatra razinom potrebnom da se troškovi kapitala pokriju na održivom temelju. Analiza naglašava i da su najmanje profitabilne njemačke banke sa svega 6,2 posto prinosa na kapital.