Samo od početka ove godine, u velikoj mjeri obilježene posvemašnjim kaosom na financijskim tržištima u režiji Donalda Trumpa, cijena zlata uvećana je za gotovo trećinu, no ta je činjenica većini vjerojatno već dobro poznata. Ako ništa drugo, onda zahvaljujući marketingu i agresivnoj promociji najrazličitijih oblika ulaganja u zlato u kojima se redom ističe impresivan intenzitet pozitivnog trenda. Konkretne brojke uistinu su fascinantne: u nepune tri godine cijena zlata doslovno se udvostručila, a trend rasta posljednjih je mjeseci dodatno intenziviran ozbiljnijom erozijom vrijednosti američke valute.

‘Gold bug virus’

Kao ključan katalizator dugoročnog trenda rasta poslužila je ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine, odnosno drakonske sankcije kojima je Bijela kuća, uz svesrdnu pomoć Europske unije i inih saveznika (razvijenih zemalja), dolar pretvorila u vrlo potentno oružje (protiv neistomišljenika). Rusija je poslužila kao primjer, izgubivši kontrolu nad milijardama dolara deviznih pričuva (zarobljenih u financijskim institucijama zaduženima za poslove kliringa i skrbništva), a ostatak svijeta izvukao je vrijednu pouku i krenuo drugim smjerom, s očitim ciljem diverzifikacije i smanjenja izloženosti ili, još bolje, ovisnosti o američkoj valuti. U skladu s tradicionalnom rolom u sklopu deviznih pričuva, zlato je figuriralo kao logičan odabir i nadasve kredibilna alternativa dolaru, čemu je svakako pridonijela i (makar zapravo klimava) reputacija prikladnog zaklona od inflacije. I tako je sve počelo: s početnih 1600 dolara po unci, cijena zlata nezadrživo je rasla i nanizala seriju novih rekorda, preskočivši u ožujku i okruglih 3000 dolara.

Početni impuls nedvojbeno je stigao iz zemalja u razvoju (poput Rusije i Kine), koje su počele kupovati ogromne količine. Prema procjenama Europske središnje banke, protekle tri godine obilježila je rekordna potražnja u produkciji središnjih banaka, nadmašivši brojku od tisuću tona godišnje, što otprilike korespondira s petinom ukupne globalne proizvodnje, i dvostruko je više od prosjeka evidentiranog tijekom prethodnog desetljeća. No, jednako bitnu ulogu odigrale su i horde malih ulagača, od onih najzagriženijih, zaraženih “gold bug virusom” (terminom se u žargonu financijskih tržišta počesto opisuju pobornici “zlatnog standarda”), do pukih oportunista koji su se u nekom trenutku odlučili priključiti krdu, igrajući na bujajući momentum (nerijetko putem svima dostupnih ETF-ova). Zadnji su na vlak uskočili oni (naj)konzervativniji investitori, ponukani drastičnim slabljenjem dolara koji ozbiljno dovodi u pitanje namjere, ili barem kompetencije aktualne američke administracije. DXY indeks, koji ilustrira kretanje američke valute u odnosu na najvažnije rivale, prvi je put u posljednje tri godine skliznuo ispod okruglih 100, mahom ignorirajući podršku u obliku (relativno) visokih kamatnih stopa (što barem dijelom objašnjava pozitivnu korelaciju zlata i kamatnih stopa).

Upravo je to potonje probudilo i ostatak kvarteta plemenitih metala pa, pored zlata, dvoznamenkasti rast cijene od početka godine redom bilježe i srebro, platina i paladij. Takav razvoj događaja za brojne je analitičare signal zasićenosti tržišta i odraz uvjerenja kako je, ulaskom duboko na nepoznat teritorij, zlato (možda) ostalo bez značajnijeg prostora za daljnji rast. Premda je o tome posve izlišno raspravljati jer je zlato lišeno intrinzične vrijednosti pa je, uvjetno rečeno, fer valuacija zapravo u očima promatrača, argumentacija koja pretpostavlja masovnu potragu za jeftinijim alternativama (od zlata) zasad zvuči najuvjerljivije.

Vratimo li se nekih dvije i pol godine unatrag, do trenutka kada je zlato preskočilo granicu od 2000 dolara po unci, najprije ćemo uočiti kako srebro, s rastom većim od 50 posto u promatranom razdoblju, trenutačno tek neznatno zaostaje za zlatom. Iduća stvar koja upada u oči odnosi se na spoznaju da je ishod američkih predsjedničkih izbora plemenitim metalima osigurao čvrsto tlo pod nogama. I na kraju, objava recipročnih carina i posvemašnji kaos koji je potom uslijedio na financijskim tržištima širom svijeta dodatno su intenzivirali trend rasta u segmentu plemenitih metala. Sve to, dakako, začinjeno je i geopolitičkim faktorima (koji u pravilu podižu cijene nafti i plemenitim metalima), poput najnovije eskalacije sukoba između Irana i Izraela.

Izvedba još uvijek djeluje neujednačeno i u slučaju donedavno zanemarenog terceta isprekidana je povremenim korekcijama, no magnituda pomaka u prvoj polovici lipnja doista se doima spektakularnom. Cijena srebra dogurala je sredinom lipnja do najviše razine u posljednjih 13 godina, dok je platina trenutačno na najvišoj razini u posljednje četiri godine (u odnosu na početak 2024. godine, paladij je zasad tek oko pozitivne nule).

Prikladni surogati

Mnogi će usto primijetiti kako se srebro, platina i paladij, za razliku od zlata, mogu pohvaliti i nimalo zanemarivom primjenom u industriji, od solarnih panela i baterija, do katalizatora u automobilskoj industriji. Zbog toga bi odnos ponude i potražnje u nekim drugim okolnostima doista figurirao kao ključna determinantna kretanja cijena, no dotični su detalji trenutačno sasvim u drugom planu (i također djeluju poticajno). Puno bitniju ulogu očito ima teza (ili fiksacija) o plemenitim metalima kao prikladnim surogatima za globalne valute poput dolara ili eura, no investitori sa Starog kontinenta pritom svakako moraju imati na umu i negativan utjecaj tečaja. Zahvaljujući slabljenju dolara (tečaj EUR/USD porastao je od početka godine za nešto više od 10%), rast cijena plemenitih metala iz europske perspektive ipak izgleda nešto manje uvjerljivo.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji