Cijena posuđivanja u dolarima na međubankarskim tržištima raste sve više zbog produbljavanja svjetske recesije. Istovremeno, propadaju pokušaji središnjih banka u kojima se podupiru financijski sustavi gdje raste broj banaka koji trebaju pomoć vlade. Koliko je cijena kapitala skočila, pokazuje podatak da je Libor, odnosno londonska međubankovna kamatna stopa, u srijedu zabilježila najvišu razinu od početka siječnja ove godine.

Troškovi rastu
Kamata na tromjesečne pozajmice iznosila je 1,33 posto, dok je najniža stopa u siječnju bila 1,08 posto, poručuju iz britanske Udruge bankara, a prenosi Bloomberg. Troškovi kratkoročnog posuđivanja rastu sve više jer banke gomilaju zalihe gotovine, a vlade se bore ne bi li pokrenule kreditna tržiša nakon što su financijske institucije od 2007. godine imale čak oko 1.200 milijardi dolara otpisa i gubitaka.

Milijarde dolara za spas
Na tržištu se počelo stvarati mišljenje da rješenja ili politički nisu ostvariva, ili ih se ne može priuštiti ili da uopće nema rješenja, komentiraju pojedini analitičari i ističu kako je porast Libora samo još jedan znak spomenutih zabrinutosti. Sjedinjene Američke Države su za borbu protiv financijske krize koja je počela “napadati” u ljeto 2007., utrošile ukupšno 10.000 milijardi dolara, dok su politički i ekonomski čelnici Europe za istu borbu utrošili “samo” 1.500 milijardi dolara. Porast razine Libora, nakon 19 mjeseci krize, pokazuje zapravo međusobno nepovjerenje banaka, poručuju iz Inter-American Development banke koja je usmjerena na kreditiranje latinoameričkih država. Prema podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS) kamatna stopa Libor se diljem svijeta koristi za izračun kamata za financijske instrumente vrijedne čak 360.000 milijardi dolara. Dolarski Libor zabilježio je rast 11 dana zaredom zbog potrebe banaka za gotovinom s kojom bi pokrili sve obveze za prvi kvartal.

Katastrofalna godina
“Likvidnost će u sljedećih nekoliko tjedana biti užasna”, izjavio je Vincent Chianeau, čelni čovjek odjela za strategije međunarodnih kamatnih francuske banke Société Générale.
Bez obzira na pokušaje spašavanja financijskih institucija, svjetski analitičari upozoravaju kako će ovo biti godina najvećeg pada globalne ekonomije, a u povijesti će biti znana kao godina “Velike recesije”, poručio je čelni čovjek Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominique Strauss-Kahn. On je upozorio i kako Fond očekuje najlošije trendove u svjetskom gospodarstvu do sada.

izdvojeno

Nacionalizacija banaka
Zbog upumpavanja milijardi dolara u financijske institucije, ne bi li se spasilo ono što se spasiti da, u Americi su se pojavile nedoumice oko nacionalizacije banaka. Prema podacima Savezne agencije za osiguranje depozita (FDIC), čak su 252 banke klasificirane kao problematične, što je za 47 posto više nego u trećem tromjesečju. Za neke banke, nacionalizacija je rješenje, poručuju stručnjaci.