EN DE

Letica: ‘Na svaki uloženi euro, projekt je generirao je 4,86 eura društvene vrijednosti’

Autor: Katarina Kušec
29. svibanj 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Philip Morris Zagreb i ACT Grupa obilježili su jubilej projekta i dodijelili potpore za 10 hrvatskih poduzetnika koji svojim idejama mijenjaju sliku gospodarstva.

Da su poduzetnici krvotok gospodarstva, pokazalo je 10 entuzijasta koji su svoje ideje odlučili pretvoriti u posao. Na tom putu uspjeha, potreban je i svojevrstan poguranac, bilo financijski ili savjetodavni pa je sve njih u prostorijama HUP-a okupila kompanija Philip Morris Zagreb, koja uz ACT Grupu predvodi program Pokreni nešto svoje.

Ulog od oko milijun eura

Zanimljivo, tijekom proteklih 10 godina u program je uloženo gotovo milijun eura, a ukupna stvorena društvena vrijednost premašila je 3,9 milijuna eura. Svake godine stiže oko 300-tinjak prijava, a do sada je njih 68 dobilo potpore. Ove godine, u sustav ulazi novih 10 i svi oni ne žele razvijati samo posao, nego odgovoriti na konkretne probleme zajednice.

68 poduzeća

u posljednjih 10 godina prošlo je kroz program, u sljedećih šest mjeseci to će napraviti njih još 10

“Poduzetnici su budućnost hrvatskog gospodarstva i važno je da oni s potencijalom dobiju priliku jer kasnije će raditi korist za tržište rada i zajednicu općenito. Oni stvaraju novu vrijednost i mijenjaju društvo na bolje i zato treba dati svu moguću podršku ovakvim poduzetničkim idejama”, rekla je uvodno glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber.

Za 10 odabranih slijedi šestomjesečni mentorski i edukacijski program koji će im pomoći u razvoju poslovanja, jačanju tržišne pozicije i mjerenju društvenog učinka njihovih projekata. Tu u priču ulazi ACT Grupa. Ana Brigović voditeljica je njihove podrške i poslovnog razvoja te koordinatorica programa. Ona kaže da su mali i srednji poduzetnici kralježnica ekonomije, a oni kao kompanija podržavaju poduzetnike koji svojim radom stvaraju dobro i pomažu zajednici kroz društveni rad.

Ove godine, kao novi partner na projektu, uključio se i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Dekanica Sanja Sever Mališ istaknula je kako fakultet priprema studente za tržište rada, ali ih i uči da kreiraju svoje ideje te da budu poduzetni.

“Studente učimo da ako žele biti milijunaši, da moraju stvoriti nešto posebno, nešto što treba milijun ljudi. Danas dobre poduzetničke ideje moraju biti puno više od tržišno zanimljivih rješenja, one trebaju biti promišljene, održive i usmjerene na stvarne potrebe društva. Ovi ljudi koji će ući u program Pokreni nešto svoje dali su svoj doprinos okolini i društvu.”

Vrlo emotivan bio je govor predsjednice uprave tvrtke Philip Morris Zagreb, Anite Letice. Ona je brisala suze s lica, ali i pojasnila zašto je program prije 10 godina uopće pokrenut.

“Vjerovali smo da u Hrvatskoj postoje ideje koje mogu napraviti razliku te da postoje ljudi koji su dovoljno hrabri pokrenuti nešto svoje. Naša ideja ovog programa bila je brza, ali realizacija je bila izazovna. Tada smo shvatili da samo ideja ne može napraviti čuda, nego joj treba podrška, poguranac, netko tko će postaviti pitanja ili pak samo reći – možeš ti to”, govorila je pa istaknula kako je cilj da inovativne ideje ugledaju svjetlo dana te da u konačnici nije sve u tržištu, već ono što se radi mora imati i pozitivan utjecaj na društvo oko nas.

“Projekti koje podržavamo, donose mjerljivu dodatnu vrijednost. Na svaki uloženi euro, projekt je generirao je 4,86 eura društvene vrijednosti. Zato nam je važno da poduzetničke priče imaju prostor za daljnji rast i razvoj jer njihov uspjeh ne ostaje samo na razini pojedinog poslovanja, nego doprinose i zajednicama u kojima djeluju, a neki i izvan granica Hrvatske.”

Ono što će poduzetnici sada dobiti je PR vidljivost, vodstvo, podršku, ali i pristup relevantnoj poslovnoj mreži. Ovogodišnji ciklus obuhvaća one iz sektora prehrane, održive gradnje, zdravstva, skrbi, biotehnologije i održive mode. Za sve to osiguran je ukupni fond od 90 tisuća eura koji će im se raspodijeliti kao bespovratna sredstva.

Dio toga dobit će i Marko Matijević koji s tvrtkom DHM pruža cjelovita rješenja za upravljanje sigurnošću hrane u restoranima. On kaže da njihova aplikacija rješava velik dio birokracije vezane za sigurnost hrane, pomaže ugostiteljima da rade zelenije, održivije te s digitalnim rješenjima, a dodaje i da se već vidi napredak u njihovom radu.

Ispred inovacije Guiding Wave bio je Marijan Živić koji razvija Word Tube, mobilnu aplikaciju koja djeci s kašnjenjem u govoru pomaže učiti riječi kroz strukturirane vizualne vježbe, razvijene upravo za neverbalnu djecu.

“Ti klinci se ponašaju kao mali roboti, čuju zvuk i teško to dijele na riječi, aplikacija pomaže da razumiju i progovore svoje prve riječi.”

Ostanemo li još kod tehnologije, spomenimo i Lyzor Tx, tvrtku ispred koje je “nagradu” primila Lorena Derežanin, računalna biologinja koja razvija digitalne alate za bržu i učinkovitiju identifikaciju bakteriofaga u svrhu borbe protiv visoko rezistentnih bakterija.

“Prije pola godine počeli smo razvijati model, odnosno razvijamo kompjuterska rješenja za kronične bakterijske infekcije otporne na antibiotike, da spriječimo povratak u razdoblje prije antibiotika.” Trenutačno su u fazi validacije i dogovaraju s partnerima iz Slovenije i Mađarske kako bi validirali model u eksperimentalnim uvjetima.

Da su jednom nogom u budućnosti, pokazale su i Lucija Stepinac i Dijana Malek. Stepinac je predstavila Metastruct, odnosno ideju bavljenja projektiranjem i proizvodnjom topološki optimiziranih građevinskih sustava koji smanjuju potrošnju proizvodnog materijala, troškove i emisije CO2 te pojednostavljuju gradnju.

“Radimo na aditivno proizvedenim fasadnim i zidnim sustavima, građenima meta materijalima. Ideja je bila preobrazba, metamorfoza građevinskog sektora gdje bismo radili s 50 do 70 posto lakšim konstrukcijama jer je otprilike toliko u konstrukcijama i višak, što utječe i na emisiju CO2. Kroz te sustave dobivamo pasivno grijanje i hlađenje, čime bi se ujedno smanjivali i troškovi.”

Sjajnu ideju ima i Dora Marinić. Ona u projekt ulazi kroz tvrtku Mundomiliju unutar koje razvija Neuro Tale, senzomotoričku metodu podučavanja za rani razvoj djeteta, osmišljenu tako da se može uklopiti u kurikulume vrtića.

U cijeloj priči i aplikacije su dobile svoj dio kolača, a na zanimljivom projektu radi Denis Mijolović iz Vincentije. Tamo se razvija digitalna platforma za pronalazak pružatelja njege i skrbi u kući, namijenjenu starijim osobama i drugim osobama kojima je potrebna pomoć u svakodnevnom životu.

“Želimo dovesti pouzdanost, povjerenje i dostojanstvo obiteljima koje trebaju njegu i skrb, ali i dati prostor onima koji se time bave.”

U modne vode zaplovio je Kroy koji na čelu s Kristijanom Bartolom razvija rješenje za brendove koje omogućuje optimizaciju proizvodnje i smanjenje modnog otpada već u fazi krojenja i dizajna odjevnih predmeta.

Svijetu žena pak okrenuli su se u Sweetmess Companyju. Tamo na čelu s Katarinom Dumić razvijaju proizvode za intimnu njegu žena koji su ekološki, dermatološki dokazani i proizvedeni u Hrvatskoj. Odnosno proizvode donje rublje od pamuka, uloške i pelene za bebe.

Mentorski rad

Kada je riječ o segmentu hrane, dvije su inovacije dobile svoje mjesto u projektu Pokreni nešto svoje, to su HrskAM i MORNING. Naime, Ane Matekalo (HeskAM) proizvodi liofilizirano voće kao nutritivno vrijednu grickalicu.

“To su grickalice koje sadrže voće i ništa više, to je zdravija alternativa za one s aditivima. Od lokalnih OPG-ova otkupljujemo voće, a osim toga pomažemo smanjenju otpada.”

Tijana Bogdanović pak razvija Morning Lab granole, funkcionalan izbor za zdrav doručak, bez rafiniranih šećera i umjetnih zaslađivača. Ideja za ovo, kaže, došla je iz obiteljske situacije jer htjela je djetetu osigurati zdrav i nutritivno bogat doručak bez puno šećera.

“Koristimo sastojke koje bi i naše bake prepoznale.”

Svi oni imat će osigurano više od 400 sati mentorskog rada kroz individualne konzultacije, specijalizirane radionice i grupne treninge, a iz projekta bi trebali izaći s konkretnim alatima za rast i dugoročnom održivosti poslovanja.

Autor: Katarina Kušec
29. svibanj 2026. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close