Ako se saborski zastupnici ne usprotive Vladinoj namjeri, zakon o leasingu, kojim će se po prvi put regulirati poslovanje dvadesetak aktivnih leasing društava na hrvatskom tržištu, na snagu bi mogao stupiti već ove jeseni. Vlada je naime, uz objašnjenje da nastoji spriječiti veće poremećaje u gospodarstvu, prijedlog zakona o leasingu neočekivano uputila u hitnu proceduru. Razlog je toj hitnosti, kako se objašnjava, činjenica da su leasing društva, nakon restrikcija koje je Hrvatska narodna banka nametnula bankama, na hrvatskom tržištu plasirala kredite u vrijednosti od 650 milijuna eura, što čini čak 30 posto ukupnog portfelja leasing društava.

Oštre sankcije
Vlast je, kako se čini, posebno zabrinulo to što je taj kreditni skok u najvećoj mjeri napravilo jedno društvo. Naime, od tih 650 milijuna eura odobrenih kredita, 88 posto ih je plasirala samo jedna leasing kuća s tim da se polovica svih plasmana, odnosno oko 300 milijuna eura, odnosi na nekretnine. Kao model koji bi trebao spriječiti takvu vrstu poremećaja, odnosno činjenicu da leasing kuće sve više postaju parabankarske institucije, Vlada je predložila da se leasing društvima u potpunosti zabrani odobravanje kredita i zajmova. Ako leasing društva prekrše tu zabranu, odnosno Hanfa u svom nadzoru utvrdi da je bilo takvih prekršaja, leasing društva bi mogla biti kažnjena novčanom kaznom od najmanje 500 tisuća kuna do najviše milijun kuna. To je jedna od novina s kojima leasing društva u budućem poslovanju, jedinom dosad neuređenom u cjelokupnom financijskom sektoru, moraju računati. Novom zakonu morat će, naime, prilagoditi i ostale sfere poslovanja, a za to će dobiti rok od šest mjeseci od dana stupanja zakona na snagu. U pola godine sva leasing društva morat će se uskladiti s odredbom prema kojoj temeljni kapital leasing društva ne može biti manji od milijun kuna, usklađivanja će biti nužna i u dijelu koji se odnosi na imenovanja članova uprave i utvrđivanje njihovih obveza, kao i na pravila vezana uz imenovanja i obveze članova nadzornih odbora. U nacrtu zakona kojeg je prihvatila Vlada propisalo bi se da članom uprave leasing društva može biti imenovana samo osoba koja od Hanfe dobije odobrenje za člana uprave za koju je nužno ispuniti određene preduvjete.

Novi uvjeti
Članom uprave leasing društva mogla bi, naime, biti osoba koja ima visoku stručnu spremu, trogodišnje iskustvo na rukovodećim pozicijama u leasing društvu ili šest godina na sličnim poslovima, a uvjet je i da nije bila na čelu leasing društva kojemu je oduzeto odobrenje za rad. Zakonom se namjerava propisati da uprava leasing društva mora imati najmanje dva člana od kojih najmanje jedan mora znati hrvatski jezik. Tako striktni uvjeti pod kojima će Hanfa moći dati dozvolu za imenovanje člana uprave vrijedit će za imenovanja koja će uslijediti nakon stupanja zakona na snagu.

Hanfa će ustrojiti i javno objaviti Registar objekata leasinga

Najviše 60 dana od stupanja zakona na snagu leasing društva Hanfa će morati dostaviti popis svih važećih ugovora o leasingu, kao i sve druge ugovore koji imaju karakter financiranja drugih pravnih ili fizičkih osoba, te popis trgovačnih društava u kojima imaju kvalificirani udjel. Ti podaci upotrijebit će se za formiranje Regista objekata leasinga, kojeg će Hanfa biti dužna učiniti dostupnim javnosti. U tom registru obavezni će biti podatci o društvu davatelju leasinga, tvrtki ili osobi koja je korisnik leasinga, objašnjenje je li u konkretnom slučaju riječ o operativnom ili financijskom leasingu, vrijednost objekta leasinga, kao i vrijeme trajanja ugovora.

Raskid ugovora već nakon dvije neplaćene rate

Iako se načelno na svaki ugovor o leasingu primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima, zakonskim prijedlogom je i detaljnije uređen odnos primatelja i davatelja leasinga. Tako se, primjerice, utvrđuje da leasing društvo može raskinuti ugovor o leasingu i ostvariti pravo na naknadu štete ako je primatelj leasinga dva uzastopna roka u zakašnjenju s plaćanjem naknade.

Građevinski sektor

Energija sunca za održivu gradnju

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?