EN DE

Kuna u godinu dana ojačala prema forinti deset posto

Autor: Zvonimir Savić
06. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Komentari FED-ovih dužnosnika o visokoj inflaciji u Sjedinjenim Državama ojačali dolar

Na domaćem deviznom tržištu u prvom dijelu prošlog tjedna pojačan je pritisak na deprecijaciju eura, a sredinom prošlog tjedna trend njegovog slabljenja je nastavljen. Na takvo kretanje utjecala je velika ponuda eura ne tržištu te izostanak zamjetnije korporativne potražnje za devizama. Tečaj je stoga pao na 7,40 kuna, a nakon toga i ispod te psihološke granice. Prema kraju prošlog tjedna nastavljen je trend slabljenja eura prema kuni, pri čemu je tečaj pao prema 7,36 kuna. Tada je HNB provela deviznu intervenciju putem koje je od poslovnih banaka otkupljeno 138,65 milijuna eura, u cilju zaustavljanja daljnjeg jačanja kune.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pritisci na euro
Naime, kupnjom eura, odnosno prodajom kuna, povećava se kunska likvidnost na tržištu i stvara pritisak na zaustavljanje jačanja kune. Nakon intervencije tečaj je porastao, prema 7,40 kuna, ali samo privremeno. Naime, početak ovoga tjedna donio je trgovanje na nižim razinama uslijed jakih deprecijacijskih pritiska na euro. Euro je stoga u ponedjeljak pao na 7,375 kuna, a u utorak je euro dodatno oslabio prema kuni, na ispod 7,36 kuna. Sredinom ovoga tjedna negativan trend za euro je zaustavljen, a trgovalo se i iznad 7,39 kuna. Prema srednjem tečaju HNB-a euro tijekom posljednjih desetak dana bilježi nešto veće oscilacije. Naime, nakon što je početkom prošlog tjedna euro dosegnuo 7,432 kune, odnosno najvišu razinu eura prema kuni u posljednjih godinu dana, zajednička europska valuta krajem prošlog i početkom ovoga tjedna oslabila je na ispod 7,382 kune. Sredinom tjedna euro je pao na ispod 7,367 kuna. U odnosu na isto vrijeme prošle godine, kuna je ojačala prema gotovo svim pomatranim valutama. Najveći rast u promatranom vremenu kuna je zabilježila prema mađarskoj forinti (za oko 10 posto) te nešto blaži rast prema japanskom jenu (za oko 9,6 posto) i američkom dolaru (oko 6,7 posto). Dolar je tijekom prošlog tjedna na svjetskim deviznim tržištima uspio ojačati prema euru. Naime, nakon što se početkom prošlog tjedna eurom trgovalo na razinama preko 1,2800 dolara, uslijedio je trend jačanja dolara. U petak je u jednom trenutku euro oslabio na 1,2650 dolara, odnosno na najniže razine prema dolaru od sredine rujna. Na takvo kretanje utjecale su objave podatka da se u nekim dijelovima SAD-a bilježi gospodarski raste te špekulacije da Američka središnja banka (FED) možda neće smanjiti svoju kamatnu stopa do kraja godine. Na samom početku ovog tjedna euro je, nakon trgovanja na razini oko 1,2670 dolara, zamjetno ojačao te dosegnuo jednotjedni maksimum na razini oko 1,2755 dolara. Nakon toga se dolar postupno oporavio, a do sredine tjedna euro je pao ispod 1,2700 dolara. Na jačanje dolara odrazile su se i izjave nekih dužnosnika Američke središnje banke (FED) da je inflacija u SAD-u previsoka. Naime, visoka inflacija mogla bi utjecati da FED dodatno poveća svoju kamatnu stopu i time utječe na zaustavljanje daljnjeg rasta inflacije. S obzirom da bi rast kamatne stope FED-a povećao atraktivnost ulaganja u američku imovinu, a time i u dolar, komentari o visokoj inflaciji posredno se odražavaju na jačanje dolara. Da su dužnosnici FED-a uglavnom skloni rastu kamatne stope, potvrđuju valutni stratezi ABN Amro banke u Chicagu, koji smatraju da su dužnosnici FED-a još uvijek zabrinuti zbog inflacije te da žele ostaviti prostora mogućem daljnjem rastu kamatne stope.

Na domaćem deviznom tržištu u prvom dijelu prošlog tjedna pojačan je pritisak na deprecijaciju eura, a sredinom prošlog tjedna trend njegovog slabljenja je nastavljen. Na takvo kretanje utjecala je velika ponuda eura ne tržištu te izostanak zamjetnije korporativne potražnje za devizama. Tečaj je stoga pao na 7,40 kuna, a nakon toga i ispod te psihološke granice. Prema kraju prošlog tjedna nastavljen je trend slabljenja eura prema kuni, pri čemu je tečaj pao prema 7,36 kuna. Tada je HNB provela deviznu intervenciju putem koje je od poslovnih banaka otkupljeno 138,65 milijuna eura, u cilju zaustavljanja daljnjeg jačanja kune.

Pritisci na euro
Naime, kupnjom eura, odnosno prodajom kuna, povećava se kunska likvidnost na tržištu i stvara pritisak na zaustavljanje jačanja kune. Nakon intervencije tečaj je porastao, prema 7,40 kuna, ali samo privremeno. Naime, početak ovoga tjedna donio je trgovanje na nižim razinama uslijed jakih deprecijacijskih pritiska na euro. Euro je stoga u ponedjeljak pao na 7,375 kuna, a u utorak je euro dodatno oslabio prema kuni, na ispod 7,36 kuna. Sredinom ovoga tjedna negativan trend za euro je zaustavljen, a trgovalo se i iznad 7,39 kuna. Prema srednjem tečaju HNB-a euro tijekom posljednjih desetak dana bilježi nešto veće oscilacije. Naime, nakon što je početkom prošlog tjedna euro dosegnuo 7,432 kune, odnosno najvišu razinu eura prema kuni u posljednjih godinu dana, zajednička europska valuta krajem prošlog i početkom ovoga tjedna oslabila je na ispod 7,382 kune. Sredinom tjedna euro je pao na ispod 7,367 kuna. U odnosu na isto vrijeme prošle godine, kuna je ojačala prema gotovo svim pomatranim valutama. Najveći rast u promatranom vremenu kuna je zabilježila prema mađarskoj forinti (za oko 10 posto) te nešto blaži rast prema japanskom jenu (za oko 9,6 posto) i američkom dolaru (oko 6,7 posto). Dolar je tijekom prošlog tjedna na svjetskim deviznim tržištima uspio ojačati prema euru. Naime, nakon što se početkom prošlog tjedna eurom trgovalo na razinama preko 1,2800 dolara, uslijedio je trend jačanja dolara. U petak je u jednom trenutku euro oslabio na 1,2650 dolara, odnosno na najniže razine prema dolaru od sredine rujna. Na takvo kretanje utjecale su objave podatka da se u nekim dijelovima SAD-a bilježi gospodarski raste te špekulacije da Američka središnja banka (FED) možda neće smanjiti svoju kamatnu stopa do kraja godine. Na samom početku ovog tjedna euro je, nakon trgovanja na razini oko 1,2670 dolara, zamjetno ojačao te dosegnuo jednotjedni maksimum na razini oko 1,2755 dolara. Nakon toga se dolar postupno oporavio, a do sredine tjedna euro je pao ispod 1,2700 dolara. Na jačanje dolara odrazile su se i izjave nekih dužnosnika Američke središnje banke (FED) da je inflacija u SAD-u previsoka. Naime, visoka inflacija mogla bi utjecati da FED dodatno poveća svoju kamatnu stopu i time utječe na zaustavljanje daljnjeg rasta inflacije. S obzirom da bi rast kamatne stope FED-a povećao atraktivnost ulaganja u američku imovinu, a time i u dolar, komentari o visokoj inflaciji posredno se odražavaju na jačanje dolara. Da su dužnosnici FED-a uglavnom skloni rastu kamatne stope, potvrđuju valutni stratezi ABN Amro banke u Chicagu, koji smatraju da su dužnosnici FED-a još uvijek zabrinuti zbog inflacije te da žele ostaviti prostora mogućem daljnjem rastu kamatne stope.

Manja stopa?
Slično razmišljaju i valutni stratezi RBC Capital Marketsa iz Sydneya, koji smatraju da FED ne može biti ravnodušan prema rastućim inflatornim pritiscima. Kamatna stopa FED-a od kolovoza ove godine je, nakon 17 uzastopnih povećanja, zadržana na 5,25 posto. Prema podacima Bloomberga, vjerojatnost da bi kamatna stopa FED-a do kraja ove godine mogla biti smanjena je 16 posto, dok neke značajne svjetske financijske institucije, poput Citigroup Inc., Merrill Lynch & Co. i Goldman Sachs Group Inc., očekuju da bi se kamatna stopa FED-a mogla smanjiti tek u prvoj polovini 2007.g.

Tržište rada ugrožava dolar

Neki analitičari smatraju da ne idu sva kretanja u prilog dolaru, posebice loši podaci s američkog tržišta rada. Primjerice, očekuje se da bi danas mogao biti objavljen podatak da je u rujnu bilo manje novih zaposlenih osoba nego u kolovozu. Slab podatak mogao bi oslabiti dolar. Dodatno, ukoliko dođe i do usporavanja cjelokupnog američkog gospodarstva, nije isključeno ni smanjenje kamatne stope FED-a, što bi stvaralo daljnji pritisak na dolar u odnosu na euro, jer bi se smanjila razlika u kamatnim stopama eurozone i SAD-a. Gotovo svi ekonomisti u anketi Bloomberga izjasnili su se da će jučer Europska središnja banka (ECB) povećati svoju kamatnu stopu na 3,25 posto, a krajem prosinca na 3,5 posto.




Autor: Zvonimir Savić
06. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close